MINISTAR financija Mato Crkvenac, reagirajući danas na komentare koje su izazvale njegove izjave o nezadovoljavajućem stanju na Kornatima tijekom posjeta tom nacionalnom parku 12. travnja, naveo je u priopćenju da, iako nije resorno nadležan za razvoj NPa, kao odgovorna osoba obavljajući svoju dužnost smatrao je važnim provjeriti stanje na otočju prije negoli se razmotri zahtjev Uprave za izdavanjem državnog jamstva za bankovni zajam.

Izjave ministra Crkvenca izazvale su negativne reakcije šibenskog županijskog HSS-a i Udruge Kornatar. Crkvenac je, među ostalim, izjavio da je najveći dio od ukupno 350 objekata koji su izgrađeni u NP-u podignut bespravno te bi ih trebalo srušiti, a lokale koji rade bez dozvole zatvoriti.

Ministar Crkvenac, pojašnjavajući danas svoje izjave, navodi kako je ocijenio da je riječ o ekskluzivnom prirodnom resursu svjetske klase koji se na žalost nedovoljno zaštićuje i nedovoljno ekonomski valorizira. Pritom je naglasio kako tu ocjenu potvrđuje to što u mnogim objektima prastari generatori rade na loživo ulje, da solarnu energiju koristi vrlo malo objekata, da postoje teškoće u poslovima skupljanja i odvoza komunalnog i drugog otpada, a otpadne vode izravno utječu u more. Poseban je problem, naglasio je, i to što je većina ugostiteljskih objekata izgrađena bez norme i standarda: građevinskih, zakonskih i estetskih.

"Na Kornatima ima i privatnih parcela i privatnih objekata, i to nitko ne spori, ali to ne znači da privatni vlasnici na području NP mogu raditi što im volja. Država je i zakonski dužna brinuti se o očuvanju NP isto kao i o pomorskom dobru i priobalnom pojasu. Stječe se dojam, upozorava danas Crkvenac, da se u NP-u, dakle u zakonski zaštićenom području, radi kako i koga što volja.

Primjerice, od 23 postojeća ugostiteljska objekta samo njih šest plaća neku minimalnu naknadu, navodi Crkvenacu koji vjeruje da su svi koji cijene prirodu suglasni s njegovom ocjenom da je sveukupno stanje u NP Kornati nezadovoljavajuće. U situaciji kakva jest državno se jamstvo ne može tek tako odobriti, ne znajući kako će se uložiti kredit, hoće li donijeti promjenu na bolje ili zadržati ovakvo nezadovoljavajuće stanje.

Crkvenac predlaže izradu cjelovitog Programa dugoročnog razvoja NP Kornati, od ocjene postojećeg stanja do vizije dugoročnog razvoja i operativnog plana izvršenja. Rad na takvom planu već je počeo, a u njega su uključeni i vodeći eksperti zaštite prirode, i vrhunski menadžeri i poslovne banke, navodi se u pismenoj reakciji ministra. On smatra kako jedino takav program razvoja, sukladan i s Prostornim planom, može biti temelj uspješnom razvoju NP-a, razvoju koji će se brinuti i o dugoročnoj zaštiti te jedinstvene jadranske ljepote, a time istodobno i o interesima svih privatnih vlasnika na otočju.