"PAPE i hrvatski književni jezik u 17. stoljeću" naslov je knjige autora akademika Stjepana Krasića koja je predstavljena ponedjeljak navečer u Mostaru.

Akademik Krasić, koji je angažiran na Papinskom sveučilištu sv. Toma Akvinski u Rimu, u ovoj knjizi tvrdi kako je u 17. stoljeću hrvatski jezik predavan na svim crkvenim sveučilištima u Europi.

Papa je, prema njegovim riječima, u 17. stoljeću dekretom naredio da se "hrvatski jezik ima predavati na svim crkvenim sveučilištima u Europi, a ako bi koji rektor to odbio, ima ga se suspendirati".

Hrvatski jezik je na crkvenim sveučilištima diljem Europe predavan sa tadašnjim glavnim svjetskim jezicima - latinskim, grčkim, arapskim, hebrejskim i aramejskim. Nikada prije ili kasnije hrvatski jezik nije imao takvu važnost", kazao je autor knjige akademik Krasić.

Objasnio je kako je do takvog otkrića došlo pregledavajući rukopise u vatikanskom arhivu. "Ostaje zagonetka zašto prije mene nitko nije zapazio ove rukopise, odnosno Papin dekret", dodao je Krasić.

Profesor na Vrhbosanskom teološkom fakultetu u Sarajevu i Teološkom institutu u Mostaru dr. Tomo Vukšić je rekao kako je ova knjiga akademika Krasića "izvanredan znanstveni doprinos povijesti kroatistike".

Po riječima prof. Vukšića odlučujućim zauzimanjem rimskih crkvenih velikodostojnika hrvatski jezik je u 17. stoljeću bio svrstan među šest svjetskih jezika.

Ova knjiga je objavljena u zajedničkoj nakladi Matice hrvatske Zagreb i Matice hrvatske Čitluk.

(Hina) xpg ybr