Mulj presudan za bioraznolikost na Zemlji
Tekst se nastavlja ispod oglasa
MULJ je presudan za očuvanje bioraznolikosti na Zemlji i trebalo bi ga bolje zaštititi, upozoravaju znanstvenici.
Deseci tisuća bakterija, gljiva, različitih kukaca i glista ispod površine Zemlje još nisu ni otkriveni. Vjeruje se da baš ti organizmi omogućuju rast stabala, trave i usjeva te da vodu čine pitkom i reguliraju klimu, prenosi ´National Geographic´.
Gliste i termiti, primjerice, utječu na to koliko kišnice zemlja može upiti. Zemlja u kojoj ih nema suha je pa se češće odranja. To, pak, povećava rizik poplava i erozije, što utječe na kvalitetu rijeka i nekih staništa, poput koraljnih grebena.
Bakterije i gljive bitne su jer uklanjaju nečistoće iz podzemnih voda tako što filtriraju tlo dok nečistoće s površine prodiru prema podzemnim izvorima vode.
Znanstvenici, međutim, strahuju da bi ti organizmi mogli izumrijeti prije no što ih se detaljno istraži.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
´Zahvaljujući ljudskoj aktivnosti, zadnjih nekoliko desetljeća dramatično se smanjila plodnost tla, osobito u tropskim krajevima´, izjavio je Mike Swift s biološkog instituta u Nairobiju u Keniji.
On vodi 22 milijuna vrijedan UN-ov projekt zaštite podzemnih organizama u tropskim poljoprivrednim zemljama. U projekt su uključeni Brazil, Obala Bjelokosti, Indija, Indonezija, Kenija, Meksiko i Uganda. Te zemlje planiraju pojačati poljoprivrednu proizvodnju kako bi ekonomski ojačale i osigurale dovoljno hrane za prehranu stanovništva.
Znanstvenici se nadaju da će pronaći način kako intenzivirati poljoprivredu i istodobno sačuvati bioraznolikost pod zemljom, koja se smatra ključnim čimbenikom za očuvanje zdravlja planeta.
Deseci tisuća bakterija, gljiva, različitih kukaca i glista ispod površine Zemlje još nisu ni otkriveni. Vjeruje se da baš ti organizmi omogućuju rast stabala, trave i usjeva te da vodu čine pitkom i reguliraju klimu, prenosi ´National Geographic´.
Gliste i termiti, primjerice, utječu na to koliko kišnice zemlja može upiti. Zemlja u kojoj ih nema suha je pa se češće odranja. To, pak, povećava rizik poplava i erozije, što utječe na kvalitetu rijeka i nekih staništa, poput koraljnih grebena.
Bakterije i gljive bitne su jer uklanjaju nečistoće iz podzemnih voda tako što filtriraju tlo dok nečistoće s površine prodiru prema podzemnim izvorima vode.
Znanstvenici, međutim, strahuju da bi ti organizmi mogli izumrijeti prije no što ih se detaljno istraži.
´Zahvaljujući ljudskoj aktivnosti, zadnjih nekoliko desetljeća dramatično se smanjila plodnost tla, osobito u tropskim krajevima´, izjavio je Mike Swift s biološkog instituta u Nairobiju u Keniji.
On vodi 22 milijuna vrijedan UN-ov projekt zaštite podzemnih organizama u tropskim poljoprivrednim zemljama. U projekt su uključeni Brazil, Obala Bjelokosti, Indija, Indonezija, Kenija, Meksiko i Uganda. Te zemlje planiraju pojačati poljoprivrednu proizvodnju kako bi ekonomski ojačale i osigurale dovoljno hrane za prehranu stanovništva.
Znanstvenici se nadaju da će pronaći način kako intenzivirati poljoprivredu i istodobno sačuvati bioraznolikost pod zemljom, koja se smatra ključnim čimbenikom za očuvanje zdravlja planeta.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati