Na izložbi o Kocbeku i njegovo dopisivanje s Boellom
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U Ljubljani će u ponedjeljak biti otvorena izložba rukopisa, fotografija i knjiga Edvarda Kocbeka (1904.1981.), jednog od najvećih slovenskih književnika prošlog stoljeća.
Među izlošcima u Narodnoj i sveučilišnoj knjižnici bit će i njegovo dopisivanje s njemačkim nobelovcem Heinrichom Boellom, koje je najpoznatijega slovenskog disidenta za komunizma vjerojatno spasilo od jačih pritisaka države jer mu je javno objavljivanje već bilo zabranjeno.
"Edvard Kocbek najveća je figura slovenske kulture i književnosti u 20. stoljeću", izjavio je autor izložbe Mihael Glavan.
Kocbekova sudbina danas se u Sloveniji uzima kao simbol za nemirenje intelektualca s pritiscima države i totalitarizma.
Kocbek je za Drugoga svjetskog rata bio na strani slovenskih partizana kao nositelj grupacije kršćanskih socijalista, ali su ga odmah nakon rata njegove misaone novele dovele u sukob s državnim i partijskim vlastima te je ranih 50-ih prisilno umirovljen i zabranjeno mu je javno objavljivanje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Njemački književnik Heinrich Boell intervenirao je kod komunističkih vlasti u Sloveniji ranih 70-ih godina kad je Kocbek bio izvrgnut snažnim pritiscima jer je u intervjuu za tršćanski list "Zaliv" progovorio o osveti partizana slovenskim domobranima nakon rata, kad ih je strijeljano desetak tisuća.
Sve do kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća to je u Sloveniji bila jedna od tabu tema, kao i pisanje o ostalim pokoljima nad "poraženim vojskama" i civilima u Sloveniji.
(Hina) xfl ymc
Među izlošcima u Narodnoj i sveučilišnoj knjižnici bit će i njegovo dopisivanje s njemačkim nobelovcem Heinrichom Boellom, koje je najpoznatijega slovenskog disidenta za komunizma vjerojatno spasilo od jačih pritisaka države jer mu je javno objavljivanje već bilo zabranjeno.
"Edvard Kocbek najveća je figura slovenske kulture i književnosti u 20. stoljeću", izjavio je autor izložbe Mihael Glavan.
Kocbekova sudbina danas se u Sloveniji uzima kao simbol za nemirenje intelektualca s pritiscima države i totalitarizma.
Kocbek je za Drugoga svjetskog rata bio na strani slovenskih partizana kao nositelj grupacije kršćanskih socijalista, ali su ga odmah nakon rata njegove misaone novele dovele u sukob s državnim i partijskim vlastima te je ranih 50-ih prisilno umirovljen i zabranjeno mu je javno objavljivanje.
Njemački književnik Heinrich Boell intervenirao je kod komunističkih vlasti u Sloveniji ranih 70-ih godina kad je Kocbek bio izvrgnut snažnim pritiscima jer je u intervjuu za tršćanski list "Zaliv" progovorio o osveti partizana slovenskim domobranima nakon rata, kad ih je strijeljano desetak tisuća.
Sve do kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća to je u Sloveniji bila jedna od tabu tema, kao i pisanje o ostalim pokoljima nad "poraženim vojskama" i civilima u Sloveniji.
(Hina) xfl ymc
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati