54.166.172.33 US
 

Na Jadranu rade moderni robovi: Posao je ponižavajuć, Ministarstvo šalje inspekcije

Piše: M.Č.
ponedjeljak, 11.7.2016. 19:54
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Ilustracija: 123rf

PO PRVI puta ove godine vlasnici apartmana, restorana i ostalih sadržaja koje svake godine pohode turisti žale se na manjak radne snage. Dok su proteklih godina koristili mnoštvo nezaposlenog i očajnog stanovništa, isti su ove godine odlučili svoju sreću okušati u inozemstvu. Rijetko se sada nalaze oni koji su spremni raditi po 12 sati dnevno ne bi bili namaknuli koju tisuću kuna. Europsko tržište otvorilo se i za hrvatske radnike, stoga gazde na obali po prvi puta razbijaju glavu s pitanjem - kako naći radnike.

Ipak, uvijek se nađe onih dovoljno očajnih, a dobar dio njih može iz prve ruke ispričati ponižavajuća i zastrašujuća iskustva rada u sezoni.

Dio onih koji u ovom trenutku rade sezonske poslove na Jadranu zapravo nisu u radnom, već u robovlasničkom odnosu u kojemu netko iskorištava njihov očaj i besparicu kako bi radili 12 ili 16 sati dnevno, sedam dana u tjednu za tri ili četiri tisuće kuna, piše Glas Slavonije.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava svjesno je činjenica - da sezonski rad u Hrvatskoj znači tri mjeseca rintanja bez slobodnog dana, uz 10-satno radno vrijeme, prosječnu plaću od jedva četiri tiusće kuna te odlaska Slavonaca (nekad najdražih robova) na rad u druge zemlje Europske unije, umjesto na Jadran.

Iskustva velikog dijela radnika koji su se okušali u sezonskim poslovima ljeti su grozna.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

"U pravilu, u tvrtkama u kojima imamo sklopljene kolektivne ugovore, radnici trebaju sve dobivati sukladno odredbama kolektivnih ugovora. Problem su naknade koje su stavljene kao mogućnost te ih poslodavci isplaćuju nakon isteka ugovora sezoncima, tako da ih sezonci ne dobiju. Tamo gdje nema kontrole, nema sindikata, poslodavci ne poštuju zakon i iskorištavaju sezonce. Ide se do te mjere da s njima sklapaju ugovore o radu na mjesec dana, a ako se zbog nečega pobune, ugovor im se ne produžuje. U pogledu smještaja situacija je šarolika. U pravilu, samo veliki imaju donekle adekvatan smještaj, dok je ostalo ispod svake razine. Većina sezonaca mora poslodavcu nadoknađivati za smještaj i hranu. Njihove prosječne plaće su 3500 do 4500 kuna neto. To bi trebala biti plaća za redovno radno vrijeme, no svima im se izbjegava dati slobodan dan, a problem su i dnevne pauze", ispričao je predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske Eduard Andrić

Tamo gdje nema kontrole krši se zakon

"Nakon ulaska u Europsku uniju Republika Hrvatska, sukladno slobodi kretanja radnika, ne može zabraniti niti ograničiti zapošljavanje hrvatskih radnika u državama članicama. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava će uz pomoć Inspektorata rada uložiti maksimalne napore kako bi se što bolje zaštitili radnici od nezakonitoga prekovremenoga rada i neisplate ugovorene plaće.

Mišljenja smo kako je poslodavcima kvalitetna radna snaga jedan od najvažnijih uvjeta uspješnoga poslovanja te da tromjesečni sezonci mogu samo djelomično nadomjestiti kvalitetu stalno zaposlenih sezonaca. Kako bi odgovorili na potrebe ključnih poslodavaca, pokrenut je projekt “Veza – Vaš partner za zapošljavanje HZZ“, u kojemu su definirane aktivnosti prema ključnim poslodavcima. U sklopu tog projekta izdvojeni su ključni poslodavci i za svakoga je određen savjetnik. Nakon uspostave ovakvoga načina rada savjetnici su uspostavili kontakte s ključnim poslodavcima iz djelatnosti hotelijerstva i turizma, definirali svoje potrebe te je Zavod pojačao aktivnosti selekcije, odabira i upućivanja adekvatnih kandidata", izjavio je Mario Bebić, pomoćnik ministrice rada i mirovinskoga sustava.

S druge strane, HZZ organizira aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja nezaposlenih osoba za temeljna zanimanja u turizmu, što zapravo znači da su velike tvrtke koje traže radnike u turizmu na taj način dobile svoje menadžera u Zavodu.

"Poslodavci žele fleksibilan javni zavod u zadovoljavanju svojih potreba za radnicima, a Zavodu je cilj osigurati poslodavcima jednostavno rješavanje njihovih potreba bez formalnih administrativnih zapreka. Poslodavcima se uvođenjem savjetnika za ključne poslodavce osigurava kontakt samo s jednom osobom unutar HZZ-a koja pruža potrebne usluge i rješava teškoće s kojima se poslodavac susreće. Na taj se način skraćuje vrijeme potrebno za pružanje usluge, pa je sam pristup manje formalan. Uvođenjem savjetnika za ključne poslodavce skraćuje se proces od trenutka iskazane potrebe za radnicima od strane poslodavaca do zapošljavanja nezaposlene osobe. U konačnici to dovodi do brže aktivacije i uključivanja nezaposlenih osoba na tržište rada", rekao je pomoćnik ministrice.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije