54.80.137.168 US
 

Na summitu u grčkoj sudjeluju čelnici 33 europske zemlje

Piše:
srijeda, 18.6.2003. 12:49
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

ČELNICI 33 europske zemlje okupit će se ovoga tjedna u Porto Carrasu, stotinjak kilometara južno od Soluna na trodnevnom summitu, kojim se završava šestomjesečno grčko predsjedanje Europskom unijom.

U četvrtak će se okupiti šefovi država i vlada 15 zemalja članica EU-a te 13 zemalja kandidata, od kojih će njih 10 sljedeće godine postati punopravne članice EU-a. U subotu će im se pridružiti čelnici pet zemalja jugoistočne Europe, obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja na summitu EU-zapadni Balkan.

Summit se službeno otvara u četvrtak kasno poslije podne susretom s predsjednikom Europskog parlamenta Patom Coxom, nakon čega će uslijediti rasprava o imigraciji i azilu, a na radnoj večeri bit će riječi o Bliskom istoku i Iraku. Istodobno ministri vanjskih poslova raspravljat će o oružju za masovno uništavanje, posebice o razvoju situacije u Iranu i Sjevernoj Koreji.

U petak će čelnicima EU-a biti predstavljen prijedlog budućeg europskog ustava, što ga je izradila Konvencija o budućnosti Europe, a poslije podne Europsko vijeće bi trebalo raspravljati i izglasati zaključke summita.

U subotu ujutro održat će se summit EU-zapadni Balkan, kao nastavak procesa započetog u Zagrebu 2000. godine.

EU-ZAPADNI BALKAN

Na summitu će biti usvojena zajednička deklaracija, kojom će EU dati jasnu perspektivu članstva za pet zemalja jugoistočne Europe obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja (Hrvatska, BiH, Srbija i Crna Gora, Makedonija i Albanija).

Europska komisija je prošli mjesec izradila prijedlog Europskom vijeću o uspostavi partnerskih odnosa između EU-a i zapadnog Balkana. Prema tom prijedlogu, dosadašnja politika EU-a prema regiji bit će dopunjena elementima koji su se pokazali uspješnima u procesu proširenja.

"Zemljovid Europske unije neće biti završen sve dok se na njemu ne budu nalazile i zemlje zapadnog Balkana. Predstoji još veliki posao. Reforme gospodarstva, upravljanja državom, demokracija u regiji i dalje ostaju najveći izazovi - zajedno sa stalnom borbom protiv korupcije i organiziranog kriminala", kazao je prilikom predstavljanja prijedloga povjerenik za vanjske odnose Chris Patten, ističući kako EK želi zemljama regije dokazati kako ih stvarno želi uključiti u svoje članstvo.

Europska komisija predlaže pojačavanje PSP-a kroz konkretne mjere: uvođenjem partnerstva za europske integracije, pojačavanjem potpore izgradnji institucija, poboljšavanjem političke suradnje, pomoći u gospodarskom razvoju, uspostavi vladavine prava, poboljšanjem suradnje u područjima pravosuđa i unutarnjih poslova, te proširenjem mogućnosti da zemlje zapadnog Balkana sudjeluju u relevantnim programima Unije te jačanjem regionalne suradnje i demokracije.

Europska unija će povećati proračun CARDS programa za novih 200 milijuna eura za razdoblje 2004-2006.

Od pet zemalja PSP-a, samo Hrvatska i Makedonija imaju potpisane Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju. Hrvatska je jedina podnijela zahtjev za punopravno članstvo u veljači ove godine. Vijeće ministara je u travnju u Luxembourgu zadužilo Europsku komisiju da izradi mišljenje o hrvatskoj kandidaturi, koje bi trebalo biti dovršeno u prvoj polovici sljedeće godine. Ako dobije zeleno svjetlo Europske komisije, Hrvatska ima realne izglede da sljedeće godine od potencijalnog preraste u punopravnog kandidata za članstvo u EU. Hrvatska Vlada je izradila nacionalni program, prema kojem svi uvjeti za članstvo trebaju biti ispunjeni do kraja 2006. godine i tako se pridružiti u sljedećem valu proširenja Rumunjskoj i Bugarskoj, kojima je članstvo obećano 2007. godine.

Grčki premijer Costas Simitis izjavio je prošle subote u Beču da bi Hrvatska mogla dovršiti pregovore o članstvu 2008. ili 2009. godine.

PRIJEDLOG USTAVA EU-A

Predsjednik Konvencije o budućnosti Europe Valery Giscard dEstaing predstavit će čelnicima EU-a prijedlog budućeg ustava, na kojem je Konvencija radila proteklih 16 mjeseci. Konačnu odluku o novom ustavu donijet će Međuvladina konferencija (IGC), koja će s radom započeti u listopadu, tijekom talijanskog predsjedništva, a trebala bi završiti u ožujku sljedeće godine, kada će na čelu EU-a biti Irska.

Posao na budućem ustavu nije ni izdaleka gotov, budući da je i unutar Konvencije teško postignut kompromis oko konačnog prijedloga, a na Međuvladnoj konferenciji će biti još teže.

Prijedlog Konvencije predviđa bitne izmjene u funkcioniranju i institucijama Unije. Konvencija predlaže da se ukine dosadašnje rotirajuće predsjedništvo i uvede funkcija predsjednika Vijeća EU-a, kojeg bi kvalificiranom većinom birali šefovi država ili vlada na mandat od dvije i pol godine. Predviđa se i uvođenje europskog ministra vanjskih poslova, koji bi ujedno bio i potpredsjednik Europske komisije. Sama Komisija bi od 2009. godine trebala imati manji broj povjerenika - 15 s pravom glasa. Uz njih će biti imenovani i povjerenici bez prava glasa kako bi svaka članica imala svoga predstavnika u Komisiji. Kako bi se osigurala ravnopravnost članica, predviđeno je rotiranje povjerenika, tako da bi svaka članica u određenom razdoblju imala povjerenika s pravom glasa.

Predviđa se također i jačanje uloge Europskog parlamenta i smanjivanje broja pitanja o kojima se odlučuje jednoglasno. Europski ustav bi zamijenio dosadašnje europske sporazume, a Europska unija bi dobila pravnu osobnost.



SIGURNOSNE MJERE

Za sigurnost sudionika summita, Grčka je poduzela dosad neviđene mjere u kojima će sudjelovati 16 tisuća policijaca i 4 tisuće pripadnika grčke kopnene vojske, mornarice i zračnih snaga.

Hotelski kompleks u Portu Carrasu, u kojem će se održati summit, bit će opasan u krugu od tri kilometra metalnom ogradom. Brodovi grčke ratne mornarice štiti će prilaz s mora. S druge strane, grad Solun u kojem je prvotno bilo predviđeno održavanje summita, bit će otvoren za demonstrante. Grčka policija očekuje najmanje 60 000 antiglobalističkih i antikapitalističkih prosvjednika, kojima će biti onemogućen svaki pokušaj približavanja Porto Carassu, turističkom naselju u Chalkidikiju, općini koja se proteže na tri polutočića u Egejskom moru.

(Hina) sv nab

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije