Nadbiskup Bozanić šesti kardinal u povijesti zagrebačke nadbiskupije
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ZAGREBAČKI nadbiskup Josip Bozanić bit će šesti kardinal u povijesti zagrebačke metropolije od 21. listopada, kada će ga na konzistoriju u povodu 25. obljetnice Papina pontifikata proglasiti kardinalom.
Papa Ivan Pavao II. danas je na Angelusu objavio imena novih kardinala, među kojima i zagrebačkoga nadbiskupa Josipa Bozanića.
Prvi zagrebački nadbiskup i metropolit te kardinal bio je Juraj Haulik (1788.-1869.), zaslužan za uvođenje hrvatskoga jezika u škole i javne poslove te za osnutak Matice ilirske. Imenovan je prvim zagrebačkim nadbiskupom i metropolitom 1852. te kardinalom 1856. i postao je najuglednijim crkvenim velikodostojnikom u Hrvatskoj.
Josip Mihalović (1814.-1891.), koji je postao zagrebačkim nadbiskupom 1852., imenovan je kardinalom 1877.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac (1898.-1960.) imenovan je 1952. kardinalom. Njega je komunistički sud 1946. osudio na 16 godina zatvora. Stepinčeva hrabrost te komunistička osuda i zatvaranje u lepoglavsku tamnicu učinili su ga glasovitim diljem svijeta. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 1998. u Mariji Bistrici.
Zagrebačkoga nadbiskupa Franju Šepera (1905.-1981.) papa Pavao VI. imenovao je 1965. kardinalom. Sudjelovao je na Drugome vatikanskom koncilu i istaknuo se mnogim govorima za obnovu Crkve, za narodni jezik i đakonat.
Zagrebačkoga nadbiskupa Franju Kuharića (1919.-2002.), koji je također bio sudionikom Drugoga vatikanskog koncila, papa Ivan Pavao II. imenovao je 1983. kardinalom. Zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić bio je domaćin papi Ivanu Pavlu II. za prvoga posjeta Hrvatskoj 1994.
Papa Ivan Pavao II. danas je na Angelusu objavio imena novih kardinala, među kojima i zagrebačkoga nadbiskupa Josipa Bozanića.
Prvi zagrebački nadbiskup i metropolit te kardinal bio je Juraj Haulik (1788.-1869.), zaslužan za uvođenje hrvatskoga jezika u škole i javne poslove te za osnutak Matice ilirske. Imenovan je prvim zagrebačkim nadbiskupom i metropolitom 1852. te kardinalom 1856. i postao je najuglednijim crkvenim velikodostojnikom u Hrvatskoj.
Josip Mihalović (1814.-1891.), koji je postao zagrebačkim nadbiskupom 1852., imenovan je kardinalom 1877.
Zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac (1898.-1960.) imenovan je 1952. kardinalom. Njega je komunistički sud 1946. osudio na 16 godina zatvora. Stepinčeva hrabrost te komunistička osuda i zatvaranje u lepoglavsku tamnicu učinili su ga glasovitim diljem svijeta. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 1998. u Mariji Bistrici.
Zagrebačkoga nadbiskupa Franju Šepera (1905.-1981.) papa Pavao VI. imenovao je 1965. kardinalom. Sudjelovao je na Drugome vatikanskom koncilu i istaknuo se mnogim govorima za obnovu Crkve, za narodni jezik i đakonat.
Zagrebačkoga nadbiskupa Franju Kuharića (1919.-2002.), koji je također bio sudionikom Drugoga vatikanskog koncila, papa Ivan Pavao II. imenovao je 1983. kardinalom. Zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić bio je domaćin papi Ivanu Pavlu II. za prvoga posjeta Hrvatskoj 1994.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati