Najveća cenzura u Globusu i Feralu, najmanja u Jutarnjem
54 POSTO novinara i urednika hrvatskih medija ne osjeća se slobodna u svom poslu. Najmanje slobode imaju novinari tjednika Globus, čak njih 88 posto, a slijede ih kolege Feral Tribunea i Glasa Slavonije sa po 80 posto.
Pokazuju to prvi neslužbeni rezultati ankete koju je preveo Sindikat novinara Hrvatske prije tri mjeseca u 23 novinarske redakcije. Istraživanje se sastojalo od 28 pitanja, a rezultate obrađenog dijela ankete objavila je Slobodna Dalmacija u današnjem broju.
Od svih redakcija dnevnih novina najmanje slobode u svom radu imaju novinari Glasa Slavonije, njih 80 posto. Potom slijedi Vjesnik sa 71 posto, Slobodna Dalmacija sa 59 i Večernji list sa 57 posto. Najbolja je situacija u Jutarnjem listu gdje se neslobodno osjeća 44 posto novinara, te u Novom listu s 55 posto.
Globus (88 posto) i Feral (80 posto) najmanje su slobodni u kategoriji tjednika.
U kategoriji elektroničkih medija najmanje slobodnima osjećaju se novinari agencije HINA, njih 66 posto. Slijede ih novinari Nove TV sa 50 posto. Vrlo je zanimljivo da se "samo" 33 posto novinara i urednika na HRT-a osjeća neslobodnima u obavljanju svog posla.
Vrlo porazan je rezultat istraživanja među novinarima slobodnjacima. Prema anketi, oni se osjećaju 100 posto neslobodnima.
Odnos novinara s urednikom ocijenjen je prosječnom ocjenom 3,3,. Kompetentnost urednika ocijenjena je s 3,1, s tim da su u ovoj anketi sudjelovali i urednici. 54 posto ispitanika misli da nekompetentnost urednika jako utječe na neslobodu novinara.
Trećina novinara nikad ili gotovo nikad ne može utjecati na kreiranje uređivačke politike, dok 43 posto novinara tu priliku dobije samo ponekad.
Novinari koji su naveli da nemaju slobode u svom poslu najviše se žale na odnos urednika koji im daju neodgovarajuće naslove tekstu, kraćenje teksta, potom na intervencije izvan redakcije, te na naručivanje tema i sugeriranje kako bi naručeni tekst zapravo trebao izgledati.
Sindikat novinara Hrvatske, koji je anketu proveo u suradnji s Fakultetom političkih znanosti i institutom IPI iz Beča, tvrdi da ova anketa vjerno odražava sliku s kojom se novinari susreću u svojim redakcijama. Ističu da je ovo tek prvo istraživanje pomoću kojeg bi se trebalo provjeravati stanje u medijima. Sljedeća anketa trebala bi pokazati koji je trend u redakcijama, mijenja li se stanje nabolje ili nagore.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati