najveća samostalna izložba Jurja Dobrovića
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Juraj Dobrović, prostorne konstrukcije, reljefi, slike 1962.2002.", najveća samostalna izložba toga autora bit će otvorena sutra, 22. ožujka, u zagrebačkoj Gliptoteci. L
Izložbom se nastoji upozoriti, kako se ističe u pozivu, na izvanrednu vrijednost umjetnikova opusa. Izložena djela Dobrovićevo su privatno vlasništvo, a pojedina su posuđena iz Moderne galerije i Zbirke "Filip Trade".
Juraj Dobrović (Jelsa, 1928.), čija se djela nalaze u svjetskim muzejima, izlaže od 1962. Sudionik je međunarodnog likovnoga pokreta Nove tendencije. Izlagao je na Venecijanskom bijenalu (1972.) i na Bijenalu u Sao Paolu (1973.). Godine 1995. izlagao je u Domu hrvatskih likovnih umjetnika na izložbi "Konstruktivizam i kinetička umjetnost", 1996. u istom prostoru na izložbi "125 godina HDLU-a - 125 vrhunskih djela hrvatske umjetnosti", 2000. u Lisabonu na izložbi "Exat 51" te 2002. u Umjetničkom paviljonu na izložbi "Monokrimi". Najnovija Dobrovićeva izložba prva je njegova samostalna izložba u Zagrebu od 1988.
U izložbenom katalogu Ivica Župan ističe kako je Dobrović na svome stvaralačkom putu sve postigao oslanjajući se na brojeve.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Dobrović se odriče ne samo svakog figurativnog nagovještaja nego i svakoga predmetnog uporišta i predmetne primisli, te polazi od čistih, elementarnih geometrijskih oblika - kocke, kruga, četverokuta, kvadrata, kružnice, trokuta, od linije, površine i boje, a oblike kombinira, harmonizira i stavlja u suodnos na površini", piše Župan.
Izložbu je otvorena do sredine travnja, a njezino postavljanje finacirali su Ministarstvo kulture i Ured za kulturu grada Zagreba.
Izložbom se nastoji upozoriti, kako se ističe u pozivu, na izvanrednu vrijednost umjetnikova opusa. Izložena djela Dobrovićevo su privatno vlasništvo, a pojedina su posuđena iz Moderne galerije i Zbirke "Filip Trade".
Juraj Dobrović (Jelsa, 1928.), čija se djela nalaze u svjetskim muzejima, izlaže od 1962. Sudionik je međunarodnog likovnoga pokreta Nove tendencije. Izlagao je na Venecijanskom bijenalu (1972.) i na Bijenalu u Sao Paolu (1973.). Godine 1995. izlagao je u Domu hrvatskih likovnih umjetnika na izložbi "Konstruktivizam i kinetička umjetnost", 1996. u istom prostoru na izložbi "125 godina HDLU-a - 125 vrhunskih djela hrvatske umjetnosti", 2000. u Lisabonu na izložbi "Exat 51" te 2002. u Umjetničkom paviljonu na izložbi "Monokrimi". Najnovija Dobrovićeva izložba prva je njegova samostalna izložba u Zagrebu od 1988.
U izložbenom katalogu Ivica Župan ističe kako je Dobrović na svome stvaralačkom putu sve postigao oslanjajući se na brojeve.
"Dobrović se odriče ne samo svakog figurativnog nagovještaja nego i svakoga predmetnog uporišta i predmetne primisli, te polazi od čistih, elementarnih geometrijskih oblika - kocke, kruga, četverokuta, kvadrata, kružnice, trokuta, od linije, površine i boje, a oblike kombinira, harmonizira i stavlja u suodnos na površini", piše Župan.
Izložbu je otvorena do sredine travnja, a njezino postavljanje finacirali su Ministarstvo kulture i Ured za kulturu grada Zagreba.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati