Foto: Hina

Ukrajinska separatistička regija Donjeck pozvala je u ponedjeljak Moskvu da razmotri njezino pripojenje Ruskoj Federaciji "i uspostavi povijesnu pravdu", prenosi Reuters.

"Temeljem volje naroda i ponovne uspostave povijesne pravde, tražimo od Ruske Federacije da razmotri uključivanje Narodne Republike Donjeck u Rusku Federaciju", rekao je Denis Pushilin, vodeći član samoproglašene Donjecke republike.

"Narod Donjecka je uvijek pripadao ruskom svijetu. Za nas je povijest Rusije naša povijest", dodao je. Dan ranije je na ilegalnom referendumu, prema tvrdnjama proruskih separatista, za samoproglašenu republiku glasovalo 80 posto glasača.

Ukrajinski premijer još uvijek nije reagirao na izjavi Denisa Pushilina.

U Luhansku referendum o pripojenju Rusiji?

Ukrajinska istočna regija Luhansk mogla bi na novi referendum, ovaj put o pripojenju Rusiji, javila je ruska agencija RIA pozivajući se na glasnogovornika tamošnjih separatista.

Luhansk je jedna od dviju istočnih pokrajina koje su u nedjelju održale referendume o samoupravi. Po organizatorima, u Luhansku je 96,2 posto glasača bilo za autonomiju.

"Ako se donese odluka o održavanju referenduma o pripojenju Rusiji, tada će se o tom pitanju uzeti u obzir volja naroda", rekao je glasnogovornik separatista.

Po BBC-ju, takav referendum bi se mogao održati za tjedan dana.

U Luhansku također najavljuju da neće sudjelovati na ukrajinskim predsjedničkim izborima 25. svibnja. "Pošto smo od danas Republika Luhansk, vjerujemo da bi bilo neprikladno, vjerojatno čak i glupo da sudjelujemo na izborima", kazao je glasnogovornik separatista.

Moskva poštuje rezultate, Kijev ih naziva farsom

Službeni Kremlj u ponedjeljak je priopćio da "poštuje" rezultate referenduma u regijama Donjecku i Luhansku, a ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kazao je da zasad nisu planirani nikakvi novi međunarodni pregovori o ukrajinskoj krizi, prenose svjetske agencije.

Proruski separatisti proglasili su uspjeh referenduma objavivši da je na glasovanju o samoupravi odaziv bio veći od 80 posto, te da je u Donjecku 'za' glasovalo više od 90, a u Luhansku više od 96 posto birača.

Ukrajinske vlasti referendum su prozvale "farsom" orkestriranom iz Moskve kako bi se destabilizirala Ukrajina i svrgnula prozapadna vlada u Kijevu, a Europska unija referendum je ocijenila "nelegalnim".

Više od sedam milijuna istočnih Ukrajinaca bilo je pozvano da u nedjelju glasuje kako bi odlučili o sudbini tzv. narodnih republika Donjecka i Luhanska, što bi moglo završiti otcjepljenjem tog dijela zemlje. Referendum je, međutim, protekao u kaotičnom ozračju, a u dijelu gradova u tim regijama uopće nije bio organiziran.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji boravi u državnoj rezidenciji u crnomorskom ljetovalištu Sočiju, nije osobno komentirao referendum, ali je Kremlj objavio službeno priopćenje.

"U Moskvi, mi poštujemo želju naroda iz regija Donjecka i Luhanska i očekujemo praktičnu implementaciju rezultata referenduma na civiliziran način, bez ponavljanja nasilja i kroz dijalog", priopćio je Kremlj.

Lavrov je u Moskvi kazao da novi sastanak o ukrajinskoj krizi nije planiran. "Novi sastanak u četverostranom formatu (Ukrajina, Rusija, EU i SAD) nema smisla", rekao je Lavrov upitan o mogućnosti nastavaka pregovora u Ženevi na kojima je u travnju postignut sporazum o mjerama za smirivanje krize u Ukrajini, prenosi AFP. "Ništa nećemo postići ako se suprotstavljene snage ne uključe u izravne pregovore i riješe krizu", dodao je ruski ministar.

Lavrov je u međuvremenu pozvao strane veleposlanike u Moskvi da gledaju vijesti na ruskoj televiziji ako žele saznati istinu u Ukrajini. Vlasti u Kijevu optužio je za informativnu blokadu i lažno izvještavanje o krizi. "Veleposlanici u Moskvi očito vide izravne prijenose ruske televizije i siguran sam da u svojim izvještajima prenose činjenice koje vide. U suprotnom bi radili potpuno neprofesionalan posao", rekao je, prenosi Reuters.

EU dodao dvije krimske tvrtke, 13 osoba na popis sankcioniranih

Ministri vanjskih poslova Europske unije odlučili su ponedjeljak na sastanku u Bruxellesu proširiti sankcije zbog ruskih akcija u Ukrajini, dodavši dvije krimske tvrtke i 13 ruskih i proruskih ukrajinskih dužnosnika na EU-ov popis onih koji su pod sankcijama.

Na popis je dodano još 13 imena i sada ih je ukupno 48 kojima je zamrznuta imovina i zabranjen ulazak u EU. Prvi put na taj popis uvrštene su i dvije tvrtke.

Čelnici EU-a su na izvanrednom summitu početkom ožujka kao odgovor na rusko destabiliziranje Ukrajine pripremili pristup u tri faze. Prva je bila prekid ugovora o novom viznom režimu, sada se provodi druga faza koja obuhvaća zabranu putovanja i zamrzavanje imovine dužnosnicima koji imaju ulogu u ukrajinskoj krizi, a treća je uvođenje ekonomskih sankcija.

Sada je u tijeku druga faza i ministri zemalja članica već su nekoliko navrata proširivali popis osoba pod sankcijama.

Pokretanje treće faze zasad nije aktualno, a u EU smatraju da bi rusko ponašanje tijekom predsjedničkih izbora u Ukrajini 25. svibnja moglo biti ključni test za to.

Ruski separatisti su u nedjelju organizirali referendum o neovisnosti dviju regija u istočnoj Ukrajini, koje Zapad ne priznaje.

Kremlj je u ponedjeljak priopćio da "poštuje izraz volje stanovništva u dvije regije, Donjeck i Luhansk" te da sada očekuje dijalog između tih dviju regija i ukrajinskih središnjih vlasti.

Predsjedatelj OESS-a, Švicarac Didier Burkhalter, koji sudjeluje na ministarskom sastanku EU-a, rekao je da to ne znači da je Moskva priznala rezultate tih referenduma.

"Vidjeli ste jutrošnji odgovor Rusije, ona je izrazila poštovanje, ali ne i priznanje rezultata referenduma, a to je važno", rekao je Burkhalter.

Ukrajinski separatistički čelnik očekuje pridruživanje Rusiji

Jedan od čelnika separatista u istočnoj Ukrajini izjavio je u ponedjeljak da bi pripojenje Rusiji vjerojatno bio "primjeren korak" nakon nedjeljnog referenduma o neovisnosti.

Separatistički čelnici su izjavili da je više od 80 posto birača glasovalo za autonomiju na referendumu koji Kijev ne priznaje.

"Pridruživanje Ruskoj Federaciji vjerojatno bi bilo primjeren korak", rekao je Roman Ljagin, čelnik izbornog povjerenstva, na tiskovnoj konferenciji u Donjecku.

Denis Pušilin, čelnik tzv. separatističke Donjecke Narodne Republike, je međutim kazao da nema planova za bilo kakav novi referendum. Bilo je govora da se treba održati drugi referendum kako bi se odredila sudbina Donjecka i susjednog Luhanska sada kada su izglasali autonomiju.

"Kojoj ćemo se zemlji pridružiti bit će odlučeno nakon konzultacija sa stručnjacima", rekao je Pušilin.

Ruska agencija RIA je javila, pozivajući se na glasnogovornika separatista, da bi regija Luhansk mogla na novi referendum, ovaj put o pripojenju Rusiji. Po BBC-ju, takav referendum bi se mogao održati za tjedan dana.

Nasilje nastavljeno

Dan nakon referenduma u Slovjansku su nastavljeni sukobi proruskih separatista i vladinih snaga. Ukrajinski ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov kazao je da su separatisti u tom gradu granatama gađali položaje ukrajinskih vojnika i televizijski toranj. U tim sukobima nije bilo žrtava, rekao je ministar, prenosi Reuters.

Ruski mediji javili su da je jedna osoba poginula u nedjelju u Krasnoarmejsku kad su naoružane osobe pucale na masu nedaleko od glasačkog mjesta na kojemu se održavao referendum. U odvojenom incidentu, mještani jednog sela u regiji Luhanska uspjeli su "živim štitom" zaustaviti napredovanje snaga ukrajinske vlade, prenijela je ruska agencija Interfax. Zasad nije bilo moguće dobiti neovisnu potvrdu tih informacija.

OESS je u ponedjeljak imenovao njemačkog diplomata Wolfganga Ischingera svojim posrednikom u pokušaju razvoja dijaloga različitih skupina iz ukrajinske krize. Ischinger je veteran diplomacije, bivši njemački veleposlanik u Washingtonu i Londonu, sudionik daytonskih pregovora i trenutačni predsjedatelj tradicionalne muenchenske sigurnosne konferencije, najvažnijeg takvog skupa u svijetu.

Niz okruglih stolova ukrajinskih političara, predstavnika civilnog društva i međunarodnih posrednika trebao bi početi u srijedu. Trebalo bi se razgovarati o decentralizaciji i ustavnim reformama. Međunarodna zajednica to smatra potencijalnim korakom naprijed u ublažavanju krize pošto su referendumi u Donjecku i Luhansku napravili suprotno.

Politico Magazine: Očekujete rat, a Putin ga je već dobio

Ljudi i dalje čekaju da u Ukrajini konačno počne "rat", ali rat u stilu 21. stoljeća je tamo već počeo i već bi mogao i završiti - nešto što Vladimir Putin očito razumije čak i ako ostatak svijeta to ne uviđa, ocjenjuje novinar David Patrikarakos u osvrtu za američki Politico Magazine.

U svijetu kojim dominiraju YouTube, Twitter i Facebook, neskrivena "snažna moć" oružja i streljiva nije više tako javno primamljiva kao što je nekada bila. Autokratske države sada se radije razračunavaju s disidentima na način da ih otjeraju u bankrot nego da ih likvidiraju, a djelatnici nevladinih udruga više ne "nestaju" već se njihovi uredi zatvaraju zbog kršenja urbanističkih planova.

"Danas čak i diktatori moraju izgledati 'postmoderno'", zaključuje Patrikarakos.

Putin, koji je savladao umijeće neskrivene moći, razumije ovaj novi svijet, kako instinktivno tako i politički, smatra novinar koji je proputovao okupiranom istočnom Ukrajinom. "To je bilo putovanje u zemlju koja se raspada i postupno uranjanje u realnosti ruske geopolitičke strategije", piše novinar.

Diljem istočne Ukrajine središta gradova su napuštena, glavne prometnice rascjepkane kontrolnim punktovima, dućani i restorani zatvoreni, bankomati "presušeni", a ljudi čekaju u redovima za kruh. Naoružani muškarci stapaju se na ulicama s mladima koji se dosađuju i bakicama, dok vozači oklopnih vozila izvode bravure poput kaskadera.

Gomila strastveno navija i odjednom se, u tren oka, neki potpuni anonimus prometne u generala, oslikava Patrikarakos stanje na istoku Ukrajine. Ističe pritom da se Moskva, putem veza s proruskim milicijama i nekadašnjom vladajućom strankom bivšeg predsjednika Viktora Janukoviča te "petljanjem" s lokalnim oligarsima poput milijardera Rinata Ahmetova, pobrinula da normalan gradski život potpuno nestane u cijeloj istočnoj Ukrajini.

"Proruski pobunjenici su nasilni i odlučni, a ponekad čak i organizirani, ali su politički i ideološki osuđeni na propast: glasni na riječima, ali potpuno bezidejni", ocjenjuje se u tekstu. Mašu ruskim zastavama dok iz pojačala odzvanjaju borbene pjesme iz Velikog domovinskog rata i pripovjedaju beskonačne priče o tome kako će se oduprijeti "fašističkoj hunti" u Kijevu i kako žele postati dio jedne velike cjeline. Žale se na ugroženost ruskog jezika, no ništa ne govore o tome na koji bi se način njihovi životi mogli značajnije poboljšati u savezu s Moskvom.

"U tandemu s kaosom dolazi i bezakonje", zaključuje Patrikarakos koji u Donjecku, Luhanskom i Slovjansku nije vidio niti jednog jedinog policajca, osim na barikadama s proruskim pobunjenicima. To područje i dalje s odobravanjem gleda na Janukoviča i njegovu Stranku regija, a Janukovič je baš s policijom imao jak odnos, objašnjava Natalija Gumenjuk, ukrajinska novinarka za nezavisnu TV postaju Hromadske.

"Policija u istočnoj Ukrajini je dugi niz godina najkorumpiraniji dio lokalnih vlasti", objašnjava Gumenjak. Stoga i nije čudno da usprkos njihovom broju (Ukrajina ima 300.000 policajaca i samo 100.000 vojnika) policija nije čak niti probala suzbiti prosvjede i nerede, objašnjava nekadašnji boksački prvak Vitalij Kličko. Ukrajinske nacionalne institucije se u tom dijelu zemlje naprosto raspadaju, dodaje Kličko.

Čini se, ocjenjuje novinar, da nigdje moderni autokrat poput Putina nije toliko vješt koliko u ratu. "Invazije koje su zanijekane, vojnici koji haraju bez vojnih oznaka,....ali iza tog sukoba se krije puno važnija borba: Rusija je nemilosrdno iskoristila međusobno povezan globalni krajolik", tvrdi Patrikarakos.

"Ruski lobisti su članovi 'think-tankova' i međunarodnih sveučilišta, a njezini mediji imaju veliki utjecaj u istočnoj Ukrajini i kod povelikog broja korisnih idiota na Zapadu. Međunarodne financije su sada jače nego obveznice nadnacionalnih institucija, a londonski City, Exxon i BP ne žele poremetiti dotok ruskog novca", objašnjava novinar i podsjeća da mnogi sa sprdnjom gledaju na "blage, impotentne i smjerne" sankcije Zapada prema Rusiji.

"Sve ovo služi da bi Rusija opravdala i dodatno pojačala agresiju i vidimo da to djeluje. Putin dobiva rat i nastavit će pobjeđivati sve dok svijet nešto ne poduzme da ga zaustavi....on ima monopol na kolektivnu svijest u istočnoj Ukrajini i on je neupitan te uvijek može izvršiti invaziju ukoliko to poželi, no mora biti porezan. Putin želi da Ukrajina tinja, ali nikako ne želi da eksplodira", dodaje Patrikarakos.

I dok SAD i EU raspravljaju o trećoj fazi sankcija, Putin je izvojevao pobjedu, a da ništa nije morao dati.

U govoru u Bruxellesu krajem ožujka američki predsjednik Barack Obama je poručio da Zapad ne smije dozvoliti Rusiji da dovede u pitanje "istinu koja je samo nekoliko tjedana ranije bila očigledna: da se u 21. stoljeću granice Europe ne smije silom prekrajati".

No, Putinu jedva da je i trebala sila da učinkovito rascjepka Ukrajinu. Krim je nepovratno otišao i država kao takva je gotova. Čini se da ono što Putin želi, a što će najvjerojatnije i dobiti, je federacija od onoga što ostane od Ukrajine koja će onemogućiti približavanje Zapadu.

Patrikarakos je autor knjige "Nuklearni Iran: rađanje atomske države". Predaje novinarstvo na sveučilištu Yale i izvanredni je profesor na Fakultetu za iranske studije sveučilišta St.Andrews.

Francuska neće odustati od ugovora s Rusijom

Francuska neće odustati od ugovora vrijednog 1,2 milijarde eura o prodaji nosača helikoptera Mistral Rusiji jer bi veću štetu od toga imao Pariz nego Moskva, izjavili su u ponedjeljak francuski diplomatski izvori.

Potez Francuske ilustrira ograničenje sankcija kojima Europska unija želi kazniti Rusiju zbog pripojenja Krima i odvratiti Moskvu od intervencije u istočnoj Ukrajini.

SAD vrši pritisak na Francusku, Njemačku i Britaniju da budu oštriji prema Rusiji. To bi značilo da bi Francuska trebala barem odgoditi ugovor, a Britanija zatvoriti svoje bankovne trezore i palače za tajkune bliske ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Njemačka bi pak trebala pokrenuti postupne mjere za smanjenje ovisnosti o ruskom plinu.

Francuska je priopćila da će razmotriti ugovor u listopadu, ali ne prije. Međutim, francuski diplomatski izvori izjavili su u ponedjeljak da ugovor s Rusijom iz 2011. o prodaji dva nosača helikoptera Mistral, s mogućnošću prodaje još dva, neće biti dio trećeg kruga sankcija protiv Moskve.

"Mistrali nisu dio trećeg kruga sankcija. Oni će biti isporučeni. Ugovor je plaćen i bilo bi financijskih posljedica u slučaju da ih se ne isporuči", rekli su izvori istaknuvši da bi financijske posljedice snosila Francuska.