Naš mozak sjenu smatra dijelom tijela
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NAŠ MOZAK sjenu instinktivno doživljava kao produžetak tijela, pokazalo je novo istraživanje.
Ispitanici u studiji reagirali su na podražaje u blizini sjene jedne ruke kao da je riječ o podražaju same ruke, otkrili su Francesco Pavani s londonskoga sveučilišta i Umberto Castiello s talijanskoga sveučilišta u Trentu.
Taj rezultat potvrđuje intuitivnu vezu koju ljudi osjećaju prema svojoj sjeni, kaže Margaret Livinsgtone, istraživač vida s Harvarda.
"Djeca se osjećaju neugodno kad im netko stane na sjenu", rekla je Livingstone. "Jedan moj student i danas se tako osjeća."
Poznato je da ljudi mogu stvoriti mentalnu vezu s lažnom rukom ili nogom ili s alatom ako su naučeni da taj predmet povežu s osjetom, npr. ako ih netko udara po pravoj skrivenoj ruci dok im istodobno dodiruje vidljivu lažnu, piše New Scientist.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
No nije se znalo stvara li se takva veza i s nečim tako nematerijalnim kao što je sjena.
Zato su Pavani i Castiello postavili stimulatore na palce i kažiprste desetero dobrovoljaca i tražili da nožnim polugama dojave kad im diraju koji prst.
Prijašnje studije pokazale su da se uz neočekivan bljesak u blizini dotaknutoga dijela tijela, povećava vrijeme potrebno za reakciju, jer ispitanik obrađuje dva odvojena podatka iz istoga područja mozga.
No istraživači su otkrili da se isto događa i kad svjetlo bljesne na istoj udaljenosti od obje ruke, ali posve blizu sjene.
Ispitanici su bljesak kraj sjene identificirali u prosjeku za 72 milisekunde, za trećinu sporije nego u kontrolnom eksperimentu.
Nasuprot tomu, nije bilo znatne razlike u vremenu reakcije ako se bljesak dogodio blizu crteža oblikom identičnoga sjeni, ali u drugom položaju.
Iz toga se može zaključiti da naš mozak kao produžetak našega tijela prepoznaje baš sjenu, a ne bilo koji obris u obliku ruke.
Ovaj rad sugerira da mozak upotrebljava vizualne podatke iz naših udova, ali i iz njihovih sjena i tako određuje položaj tijela u prostoru.
"Sjena pruža dodatnu informaciju o položaju tijela u odnosu na predmete", pišu autori u časopisu Nature Neuroscience.
(Hina) vm dgk
Ispitanici u studiji reagirali su na podražaje u blizini sjene jedne ruke kao da je riječ o podražaju same ruke, otkrili su Francesco Pavani s londonskoga sveučilišta i Umberto Castiello s talijanskoga sveučilišta u Trentu.
Taj rezultat potvrđuje intuitivnu vezu koju ljudi osjećaju prema svojoj sjeni, kaže Margaret Livinsgtone, istraživač vida s Harvarda.
"Djeca se osjećaju neugodno kad im netko stane na sjenu", rekla je Livingstone. "Jedan moj student i danas se tako osjeća."
Poznato je da ljudi mogu stvoriti mentalnu vezu s lažnom rukom ili nogom ili s alatom ako su naučeni da taj predmet povežu s osjetom, npr. ako ih netko udara po pravoj skrivenoj ruci dok im istodobno dodiruje vidljivu lažnu, piše New Scientist.
No nije se znalo stvara li se takva veza i s nečim tako nematerijalnim kao što je sjena.
Zato su Pavani i Castiello postavili stimulatore na palce i kažiprste desetero dobrovoljaca i tražili da nožnim polugama dojave kad im diraju koji prst.
Prijašnje studije pokazale su da se uz neočekivan bljesak u blizini dotaknutoga dijela tijela, povećava vrijeme potrebno za reakciju, jer ispitanik obrađuje dva odvojena podatka iz istoga područja mozga.
No istraživači su otkrili da se isto događa i kad svjetlo bljesne na istoj udaljenosti od obje ruke, ali posve blizu sjene.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ispitanici su bljesak kraj sjene identificirali u prosjeku za 72 milisekunde, za trećinu sporije nego u kontrolnom eksperimentu.
Nasuprot tomu, nije bilo znatne razlike u vremenu reakcije ako se bljesak dogodio blizu crteža oblikom identičnoga sjeni, ali u drugom položaju.
Iz toga se može zaključiti da naš mozak kao produžetak našega tijela prepoznaje baš sjenu, a ne bilo koji obris u obliku ruke.
Ovaj rad sugerira da mozak upotrebljava vizualne podatke iz naših udova, ali i iz njihovih sjena i tako određuje položaj tijela u prostoru.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Sjena pruža dodatnu informaciju o položaju tijela u odnosu na predmete", pišu autori u časopisu Nature Neuroscience.
(Hina) vm dgk
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati