54.224.230.51 US
 

NATO i Rusija odmjeravaju snage preko Zagreba i Beograda

Piše: D.H.
utorak, 12.1.2016. 22:45
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: FAH

BILATERALNI odnosi Srbije i Hrvatske već mjesecima trpe uslijed verbalnih okršaja hrvatskog i srpskog državnog vrha. Tenzije su počele jačati kada su iz Srbije počele pristizati glasne kritike na račun vojnog mimohoda kojeg je povodom 20. obljetnice operacije Oluja organizirala Vlada Zorana Milanovića.

Tim je povodom srpski premijer Aleksandar Vučić izjavio kako je u novijoj srpskoj povijesti teško naći tužniji dan od 5. kolovoza kada se, prije više od dva desetljeća, dogodila "Oluja".

"Žrtava je više od 2.000 ubijenih i nestalih u jednom od najvećih pogroma srpskog naroda i njegovoj stradalničkoj prošlosti", rekao je tom prilikom Vučić, a u kritici ga je podržao i srpski predsjednik Tomislav Nikolić, koji je kazao kako dio "hrvatskog naroda morati živjeti s nezaboravnom i neizbrisivom slikom kolone od 250.000 hrvatskih građana srpske nacionalnosti koji su, osim golog života i obiteljskih fotografija, nosili još samo beskrajnu tugu u koloni srama onih koji ih protjeruju".

> Vučić: Srbija više neće kriti da je "Oluja" bila zločin

Razmirice oko izbjegličke krize i obostrane sankcije

Nakon izrazito eksplicitnih srpskih provokacija Vučića i njegovih ministara, s početkom izbjegličke krize došlo je i do drugog velikog udarca diplomatskim odnosima dviju zemalja. Zoran Milanović i Ranko Ostojić žestoko su se obrušili na Srbiju, navodeći kako Beograd u dogovoru s Budimpeštom, organizirano šalje izbjeglice samo na granicu s Hrvatskom, umjesto da ih rasporedi i prema ostalim susjedima.

Vučić je demantirao navode hrvatskoga državnoga vrha, i kriza odnosa eskalirala je sve do međusobnog uvođenja sankcija - Hrvatska je zabranila vozilima sa srpskim registarskim tablicama da uđu u Hrvatsku, a Srbija je zaustavila dotok hrvatske robe u zemlju.

Nakon što je Europska unija diskretno podržala srpsku stranu te nakon višednevnog iščekivanja, Hrvatska je popustila te je prva ukinula sankcije 25. rujna. Nekoliko sati kasnije, isto je učinila i Srbija.

Prijepori oko balističkih projektila

Kao najnoviji u nizu povoda za međudržavno prepucavanje poslužila je i hrvatska modernizacija Oružanih snaga, odnosno nabavka američkih SVLR M270 sustava lansera raketa, zajedno s balističkim projektilima ATacMS.

Srbija je na hrvatsku najavu nadogradnje obrambenih kapaciteta reagirala žestoko. Srpski premijer Aleksandar Vučić i srpski šef diplomacije Ivica Dačić javno su iznijeli strahove i optužbe kako se oružje nabavlja kao prijetnja Srbiji.

"U vrijeme kada se Srbija i njezin premijer Aleksandar Vučić, kao i cijela regija, zalažu za mir, stabilnost i pomirenje, šokirani smo što ministar obrane Hrvatske govori o nekontroliranom naoružavanju, čime se izravno upućuju prijetnje Srbiji", navodi se u priopćenju srpskog MUP-a objavljenog 8. siječnja.

> Dačić prijeti: Nismo uplašeni, nadamo se da neće biti ni Hrvatska kad poduzmemo odgovarajuće mjere

S druge strane, Srbija je istovremeno kontaktirala Rusiju oko sustava protuzračne obrane S-300. Ruski zamjenik premijera Dmitrij Rogozin izjavio je tako jučer u Beogradu da će Rusija razmotriti poziv Srbije za isporuku naoružanja i sustava protuzračne obrane (PZO)  S-300 i nastojati podržati Srbiju.

Borba za utjecaj na zapadnome Balkanu usred narušenih odnosa Rusije i NATO-a

I tako su stvari izvedene načistac - SAD preko Hrvatske pokušava ojačati strateško-interesnu poziciju NATO saveza, na što Rusija uzvraća istom mjerom, nudeći jamstva tradicionalnom partneru u Beogradu, koji usprkos isticanju euroambicija nevoljko odustaje od patronata Vladimira Putina.

Današnji apel Aleksandra Vučića, koji je pozvao Hrvatsku da odustane od naoružavanja te poručio da će to isto učiniti i Srbija istog trenutka kad Hrvatska potvrdi da se neće naoružavati, ne mijenja činjenicu da je Moskva u roku od nekoliko dana bila spremna izdati obrambena jamstva Beogradu, djelomice i u nastojanju da na taj način uvede novi nemir i neizvjesnost u vladajuću srpsku političku garnituru, koja već godinama sjedi na dvije stolice kada je u pitanju opredjeljivanje između Ruske Federacije i euroatlantskih integracija.

Geopolitičko taktiziranje između globalnih sila tako je, na kratko vrijeme, posredovano preko dvije posrnule države na jugoistoku Europe, s upropaštenim ekonomijama i visokim stopama nezaposlenosti, koje se - u trenutku rastuće regionalne i globalne neizvjesnosti - busaju o prsa vojnim nabavkama koje ne bi posramile ni mnogo veće i utjecajnije zemlje, a koje si, za razliku od Srbije i Hrvatske, takvu kupovinu mogu i priuštiti.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije