IAKO na istanbulskom summitu 28. i 29. lipnja neće biti službeno pozvana u NATO, Hrvatska može očekivati snažnu potporu političkim i vojnim reformama koje bi je 2007. mogle dovesti pred vrata Sjeveroatlanskog saveza.

Hrvatski dužnosnici odlaze u Istanbul očekujući da čelnici NATO-a u završnom dokumentu jasno odrede dinamiku pristupa Hrvatske, odvojeno ili zajedno s Albanijom i Makedonijom, partnerima iz Jadranske povelje i Akcijskog plana za članstvo.

"Očekujemo vrlo jasan tekst o Hrvatskoj", izjavio je nedavno premijer Ivo Sanader, dodajući da je uvjeren kako Hrvatska, kao i u slučaju Europske unije (EU), može ići vlastitim putem, ali i pomagati drugima.

"Očekujemo integraciju u NATO najkasnije 2007. godine, ali je i 2006. godina realističan rok", rekao je Sanader koji je, uz približavanje EU-u, najavio angažiraniji pristup ostvarenju toga drugog vanjskopolitičkog prioriteta svoje Vlade.

Najviši dužnosnici NATO-a posljednjih su mjeseci hvalili napredak Hrvatske i uvjeravali domaće političare da će poziv sigurno doći kao rezultat ispunjavanja kriterija za članstvo.

Šefovi 26 država i vlada članica NATO-a odlučili su da sastanak u Istanbulu neće biti "novi summit proširenja", nakon što je u ožujku ove godine Savezu pristupilo sedam bivših komunističkih zemalja.

"Vodstvo NATO-a još nije donijelo odluku o novom krugu proširenja", istaknuo je za nedavnog posjeta Zagrebu zamjenik glavnog tajnika NATO-a John Colston, a prvi čovjek Saveza Jaap de Hoop Scheffer izrazio je uvjerenost da će u završnoj deklaraciji summita "biti mjesta za potporu hrvatskim težnjama".

Hrvatska se Vlada nada da to znači više od politike "otvorenih vrata" koja je posljednjih godina određivala odnos Hrvatske i NATO-a, i očekuje precizniji kalendar pristupanja Sjeveroatlanskom savezu.

Predsjednik Republike Stjepan Mesić predvodit će u Istanbulu hrvatsko izaslanstvo, u kojemu će biti i ministar vanjskih poslova Miomir Žužul i ministar obrane Berislav Rončević.