NEKI SU GENETSKI PREDISPONIRANI ZA PUŠENJE
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ako se lako razljutite, možda vam je mozak posebno sklon nikotinu, tvrde znanstvenici.
Modernim metodama skeniranja istraživači su dokazali da nikotin izaziva veliku aktivnost u nekim dijelovima mozga, ali samo u ljudi koji su skloni ljutnji i agresiji, ali ne i u veselih i opuštenih.
Istraživači su to otkrili kad su proučavali ljude koji nose nikotinski flaster. Neobično je što nikotin nije uznemirio samo mozak agresivnih pušača, nego i nepušača i to u vrlo niskim dozama.
To je prvi biološki dokaz da će osobe s određenim crtama ličnosti puno vjerojatnije postati ovisnici o pušenju ako ikad budu eksperimentirale s cigaretom.
To bi moglo objasniti i zašto neke osobe puno lakše prestanu pušiti od drugih, kaže voditelj studije, psihijatar Steven Potkin s kalifornijskoga sveučilišta Irvine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prema njegovim riječima, neki ljudi kao da su rođeni da puše.
Drugi znanstvenici nisu toliko skloni tom objašnjenju i kažu da se još ne zna koliko je osobnosti genetski uvjetovano, a koliko je određeno okolinom u djetinjstvu. I navika pušenja može znatno ovisiti o tome je li osoba odrasla okružena pušačima te o socijalnim i kulturnim uvjetima pod kojima nastoji prestati pušiti.
Ipak, "tražimo razne razloge koji ljude čine kandidatima za pušenje, a ovo je možda jedan od njih", kaže William Corrigall iz Nacionalnoga instituta za zloupotrebu droga.
(Hina) xvm ydgk
Modernim metodama skeniranja istraživači su dokazali da nikotin izaziva veliku aktivnost u nekim dijelovima mozga, ali samo u ljudi koji su skloni ljutnji i agresiji, ali ne i u veselih i opuštenih.
Istraživači su to otkrili kad su proučavali ljude koji nose nikotinski flaster. Neobično je što nikotin nije uznemirio samo mozak agresivnih pušača, nego i nepušača i to u vrlo niskim dozama.
To je prvi biološki dokaz da će osobe s određenim crtama ličnosti puno vjerojatnije postati ovisnici o pušenju ako ikad budu eksperimentirale s cigaretom.
To bi moglo objasniti i zašto neke osobe puno lakše prestanu pušiti od drugih, kaže voditelj studije, psihijatar Steven Potkin s kalifornijskoga sveučilišta Irvine.
Drugi znanstvenici nisu toliko skloni tom objašnjenju i kažu da se još ne zna koliko je osobnosti genetski uvjetovano, a koliko je određeno okolinom u djetinjstvu. I navika pušenja može znatno ovisiti o tome je li osoba odrasla okružena pušačima te o socijalnim i kulturnim uvjetima pod kojima nastoji prestati pušiti.
Ipak, "tražimo razne razloge koji ljude čine kandidatima za pušenje, a ovo je možda jedan od njih", kaže William Corrigall iz Nacionalnoga instituta za zloupotrebu droga.
(Hina) xvm ydgk
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati