"Prva procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS) ukazuje na 1,2%-tni pad BDP-a u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju, što je nešto snažniji pad nego što smo očekivali, dok je na cjelogodišnjoj razini pad BDP-a iznosio 1,0% (naša procjena je bila -0,9%), navode analitičari PBZ-a.

 

Iako će detaljno izvješće biti objavljeno 10. ožujka, DZS je u kratkom komentaru naznačio kako je najveći doprinos rastu BDP-a u četvrtom tromjesečju ostvaren manjim uvozom roba, dok je najveći doprinos smanjenju prouzročen padom izvoza roba.

 

 

Prema proizvodnoj metodi najveći doprinos rastu BDP-a ostvaren je u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, dok je najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren u djelatnosti prerađivačke industrije.

 

Očigledno je dakle da su izlazak iz CEFTA-e te restrukturiranje brodogradnje i naftno-kemijske industrije uzeli danak na strani izvoza, dok je pad realnih plaća i rast nezaposlenosti potpuno zaledio potrošnju stanovništva ujedno utječući i na pad robnog uvoza. I dok će izlazak iz CEFTA-e (uslijed višeg prošlogodišnjeg baznog razdoblja) na izvoz negativno utjecati i u prvoj polovici ove godine, negativni utjecaj restrukturiranja brodogradilišta trebao bi polako slabiti, dok bi uslijed očekivanog oporavka EU tržišta utjecaj postojeće zdrave komponente hrvatskih izvoznika trebao blago ojačati.

 

 

 

Prve rezultate oporavka nećemo vidjeti i na strani domaće potražnje koja će i dalje ostati pod dominantnim utjecajem negativnih kretanja na tržištu rada i očekivane fiskalne konsolidacije unutar Procedure prekomjernog deficita, smatraju u PBZ-u.

Vrlo blagi pozitivan utjecaj (ili barem zaustavljanje negativnih kretanja) mogao bi doći i od strane investicijske aktivnosti.

 

"Očekujemo da će gospodarstvo dno dotaknuti u prvoj polovici ove godine, nakon čega bi treće i četvrto tromjesečje trebalo donijeti stabilizaciju gospodarstva (ako već ne i pozitivne pomake) što bi u konačnici na razini 2014. značilo stagnaciju gospodarskog rasta (0%). Negativni rizici ove procjene prvenstveno su vezani uz neostvarivanje izvoznih i investicijskih očekivanja. Iako dakle ne vidimo brzi i snažni oporavak, smatramo da provođenje konsolidacije javnih financija i strukturnih reformi daje dobre temelje za postizanje boljih rezultata u dugoročnijem okviru.", zaključuju analitičari PBZ-a.