Nemoguće je predvidjeti kada: Razoran potres prijeti Zagrebu i Dubrovniku

Foto: Ministarstvo kulture (potres u Zagrebu 1880. godine)

SEIZMOLOZI tvrde kako je moguće da se u Hrvatskoj dogode razorni potresi, a najugroženija područja su grad Zagreb i njegova okolica te Dubrovnik i njegova okolica. Potrese je nemoguće predvidjeti, a stručnjaci kažu kako je za očekivati da će se u Hrvatskoj dogoditi jači potres.

"Postoji cijeli niz drugih područja, ali ovo su dva najviše naseljena i najosjetljivija područja", rekao je za Index prije nekoliko mjeseci mr. sc. Ivo Allegretti iz Seizmološke službe RH s Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje je prošle godine napravila dokument Procjena ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko tehnoloških katastrofa i velikih nesreća, a dio toga dokumenta se bavi i ugroženošću od potresa.

Zagrebački Ured za upravljanje hitnim situacijama i njegov čelni čovjek Pavle Kalinić vjeruju kako je najveća opasnost koja prijeti Zagrebu - potres. U slučaju potresa magnitude između 6,3 i 6,5 stupnjeva po Richteru, kakav je u glavnom gradu Hrvatske moguć, najugroženije bilo bi područje Gornjeg grada. To je dio Zagreba u kojem se nalaze zgrade Vlade i Hrvatskog sabora, a koje bi se, smatraju u Uredu za upravljanje hitnim situacijama, urušile u slučaju jačeg potresa. U Zagrebu bi  stradalo oko 50.000 zgrada, a u tisućama bio se mjerio i broj žrtava.

Najveća opasnost za Zagreb i Dubrovnik

Najugroženija područja u Hrvatskoj su grad Zagreb, te Dubrovnik i okolica. Radi se o najviše naseljenim i seizmički najosjetljivijim područjima, koja su u prošlosti već zabilježila jake potrese. Primjerice, U Dubrovniku je 1667. godine zabilježen potres intenziteta 10 po Mercalli-Cancani-Siebergovoj, koji je prouzročio stravično razaranje u gradu i doveo do smrti oko 3000 ljudi. U Zagrebu je 1880. godine zabilježen potres intenziteta 9 po MCS ljestvici, koji je također imao teške posljedice. Za usporedbu, seizmološki zavod Srbije procijenio je intenzitet ovog potresa na 6-7 stupnjeva po MCS ljestvici.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Državna uprava za zaštitu i spašavanje je prošle godine napravila dokument u procjeni mogućih šteta od potresa, u kojemu je jasno navela moguće posljedice jakog potresa na naseljenim područjima Hrvatske.

Ozbiljna stradanja

"Takav odnos površina i broja stanovnika u potresu daje primarne katastrofalne posljedice, kao što su veliki postotak oštećenosti građevina, prekidi komunikacija, zatrpane prometnice, veliki broj ozlijeđenih i mrtvih, veliki broj evakuiranih, itd., te sekundarne katastrofalne posljedice, kada će se broj ugroženih stanovnika povećati zbog pratećih nesreća koje tada nastaju, kao što su eksplozije, požari, poplave, klizišta i odroni, nekontrolirano ispuštanje otrovnih plinova i tvari u okoliš te nastanak epidemija i epizotija", naveo je u svojoj procjeni DUZS.

Hrvatski seizmolozi su više puta upozorili i da su podaci koje imaju strukovno zaostali i nedovoljno kvalitetno obrađeni. Sami podaci su dobri, ali njihova obrada je nedostatna. Allegretti upozorava da su podaci strukovno zaostali i nedovoljno kvalitetno obrađeni. "Sva suvremena istraživanja ukazuju na to da Zagrebu prijeti razoran potres poput onoga iz 1880. godine koji je bio jačine 6,3 stupnja po Richteru", rekao je Vlado Kuk, voditelj Seizmološke službe RH. Zbog toga je, kaže Kuk, vrlo bitno pratiti seizmičku aktivnost, s obzirom da se ona na globalnoj razini u zadnjih deset godina pojačava. Shodno tome, u Hrvatskoj je 2009. bilo 67 potresa, a prošle godine ih je bilo 50. Prosječan broj potresa godišnje u Hrvatskoj donedavno je bio između 30 i 35.

Kod samih potresa ima jako puno faktora koji igraju ulogu. Ključni faktori su dubina potresa i mjesto na kojemu se zemlja zatrese. Što je manje dubina, veća je opasnost od stradavanja, a isto vrijedi i za lokaciju. Dodatni faktor je pridržavanje građevinskih propisa. Dobar primjer za to je usporedba stradanja u Haitiju i u Čileu. Potres u Haitiju imao je magnitudu od 7,0 stupnjeva, a onaj u Čileu magnitudu od 8,8 stupnjeva. Ipak je u Haitiju stradalo 300.000, a u Čileu, zemlji naviknutoj na potrese, gdje se svi građevinari pridržavaju strogih propisa pri gradnji, 800 ljudi.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara