54.159.123.105 US
 

Neuspjeli atentat na Hitlera smatra se jednom od najvećih tragedija 20. stoljeća

Piše:
utorak, 20.7.2004. 13:33
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

U GLAVNOM njemačkom gradu Berlinu u utorak je počela svečanost obilježavanja 60. obljetnice neuspjelog atentata na nacističkog diktatora Adolfa Hitlera, na kojoj će najviši njemački politički dužnosnici odlikovati oko 200 sudionika neuspjele urote od 20. srpnja 1944. godine.

Glavna svečanost održat će se u Benderblocku, dvorišnom prostoru ministarstva obrane, u kojem je nekad bilo Središnje zapovjedništvo snaga Trećeg Reicha, a danas je memorijalni centar. Na tom je mjestu s još trojicom urotnika strijeljan grof Claus Schenk von Stauffenberg iste večeri nakon neuspjelog pokušaja atentata.

"Borba protiv tiranije i vojne agresije, za slobodu i pravdu, temelj je našeg jedinstva u Europi", rekao je u govoru na svečanosti njemački kancelar Gerhard Schroeder, dodavši kako su oni koji su namjeravali ubiti Hitlera predstavljali "drugu Njemačku".

"Njezini najbolji predstavnici poduzeli su akciju na temelju tradicije kršćanskih i ljudskih vrijednosti, uz pruski pečat", kazao je Schroeder.

"Zato je 20. srpnja 1944. jedan od najvažnijih dana moderne njemačke povijesti. To je vrijedno naslijeđe", rekao je.

Schroeder će večeras sudjelovati i na drugoj svečanosti obilježavanja neuspjelog atentata, uz njemačkog predsjednika Horsta Koehlera i nizozemskog premijera Jana Petera Balkenendea, čija zemlja trenutačno predsjeda Europskom unijom i koji će govoriti na tom skupu.

"Jedna od najvećih tragedija 20. stoljeća"

Adolf Hitler trebao je umrijeti 20. srpnja 1944., kad je bio metom najspektakularnijeg od svih neuspjelih atentata izvršenih na njega, a 60 godina poslije Njemačka obilježava obljetnicu "jedne od najvećih tragedija 20. stoljeća", kako piše tjednik Spiegel.

"Operaciju Walkira", za koju je lukavo preuzeto ime službenog plana nacističkog režima za slučaj nužde, osmislili su časnici Wehrmachta, regularne njemačke vojske za nacističkog režima, koji su željeli ukloniti Hitlera zbog stanja u Trećem Reichu.

Urotnici su prikupili informacije o zločinima koje su počinili nacisti, pripremili projekte o budućnosti Njemačke i planirali uspostavu nove vlasti.

Među brojnim visokim časnicima isticao se karizmatični grof Claus Schenk von Stauffenberg (36), koji je postao jedan od vođa otpora u samom vrhu oružanih snaga.

Stauffenberg, koji je kao načelnik stožera pričuvnih snaga imao pristup Hitleru, nakon niza neuspjelih pokušaja odlučio je osobno izvesti atentat 20. srpnja 1944. Taj čin "mora uspjeti pod svaku cijenu", izjavio je tad jedan drugi urotnik, general Henning von Tresckow.

Ujutro tog dana Stauffenberg je zrakoplovom iz Berlina krenuo u Rastenburg na istoku Prusije, gdje je u svojem stožeru - "Vučjem brlogu" - Hitler sa svojim generalima trebao razmotriti stanje na ruskoj bojišnici.

U Rastenburgu su Stauffenberg i njegov pobočnik trebali aktivirati detonatore na dvjema bombama i staviti ih u Stauffenbergovu aktovku kako bi eksplodirale kasnije. No, zbog poteškoća na koje su naišli, uspjeli su aktivirati samo jedan detonator.

Oko 12.30 Stauffenberg je stigao u baraku u kojoj se održavao sastanak, a jedan je čovjek Hitleru rekao kako će mu on objasniti mjere koje su poduzete glede mobilizacije pričuve. Stauffenberg je odložio svoju aktovku pokraj Hitlera pod stol, da bi nakon deset minuta otišao sa sastanka pod izlikom da mora telefonirati i odmah se zaputio u Berlin kako bi obavio pripreme za provedbu državnog udara.

No jednog od časnika zasmetala je aktovka i pomaknuo ju je uz jednu od dviju postraničnih nogu stola, a bomba je eksplodirala u 12.50, kad se Hitler nagnuo nad stol kako bi razmotrio zemljovide.

Pet od 24 osobe koje su se nalazile u prostoriji poginulo je, ostale su ranjene, ali Hitler je prošao tek s nekoliko ogrebotina, jer ga je zaštitila noga masivnog hrastovog stola. Uz to, da je sastanak održan u betonskom bunkeru umjesto u drvenoj baraci, učinak eksplozije bio bi mnogo veći.

Oko 14 sati zapovjednik SS-a Heinrich Himmler naredio je upravi berlinske policije da uzvrati na državni udar i uhiti Stauffenberga, koji je s još trojicom urotnika istu večer strijeljan.

Taj neuspjeli atentat smatra se "jednom od najvećih tragedija 20. stoljeća", jer je od 20. srpnja 1944. do kapitulacije Njemačke u svibnju 1945., osim Židova u konclogorima, poginulo 4 milijuna Nijemaca, milijun i pol pripadnika sovjetske Crvene armije i više od sto tisuća američkih i britanskih vojnika.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije