SUDIONICI okruglog stola Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) i drugih nevladinih udruga zauzeli su se danas u Zagrebu za temeljitu reformu koja bi "autoritarno, nedemokratsko i zaostalo hrvatsko školstvo" pretvorila u obrazovanje za ljudske vrijednosti, za veću toleranciju i više znanja.

Skup je okupio više desetaka sudionika među kojima su predstavnici nevladinih udruga, političkih struktura, Hrvatskog sabora i državnih, odnosno entitetskih skupština u BiH.

Predsjednik HHO-a Žarko Puhovski zauzeo se za obrazovanje koje se može utemeljiti u što većem konsenzusu.

Takav odgoj je odgoj za demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava, rekao je. To nije odgoj za imaginarne ideje nego vrijednosti u kojima je ljudski život i različitost na prvom mjestu. Puhovski smatra važnim da učenici mogu sudjelovati u odlučivanju i preuzimati obveze.

Na prvo je mjesto stavio "ustavno domoljublje" i zatražio da škole odustanu od "fabriciranja kanonizirajućih slika o jednoj naciji".

Sanja Sarnavka iz Ženske mreže, suorganizatora okruglog stola, analizirala je sliku žene u udžbenicima osnovne škole i pokazala kako udžbenici potiču neravnopravnost spolova.

Muškarca prate obilježja sposobnog, odgovornog, hrabrog ratnika, a žena, pasivna i neobrazovana, ima i druga obilježja stereotipa osobe s nižerazrednom ulogom u društvu, dodala je.

Direktor "Otvorenog društva" Tomislav Raškovac ocijenio je da je odgoj za građansku ili državljansku kulturu unaprijed osuđen na neuspjeh bez temeljite promjene obrazovnog sustava.

U hrvatskim školama nije bitno sudjelovanje i slobodno kreiranje nego se potiče autoritarnost, pokornost, dogmatičnost, neupitnost, uniformnost, nepoštivanje različitosti i sl. Učenik se smatra kladom koju treba istesati, rekao je Reškovac.

Dekan zagrebačkoga Filozofskog fakulteta Neven Budak smatra da je jedini pravi pomak moguć ako se razvlasti Ministarstvo prosvjete i športa jer je potrebno omogućiti nastavnicima, roditeljima i učenicima da u sprezi sa stručnjacima donose odluke, a to ovo ministarstva neće dopustiti.

Vesna Puhovski rekla je da u svim državama bivše Jugoslavije postoje neki oblici predmeta građanskog obrazovanja, osim u Hrvatskoj.

Akademik Ivo Šlaus misli da bi bilo korisnije unaprijediti opće predmete u pogledu građanskog obrazovanja, jer posebna obrazovanja mogu izazvati reakcije.

"Ako želite ateista, dajte mu vjeronauk, ako želite antimarksista, dajte mu nastavu makrsizma", rekao je Šlaus.