Ilustracija: Hina

NIJE uspio lokalni referendum na kojemu su se građani Buzeta u nedjelju izjašnjavali jesu li "za" ili "protiv" izgradnje fermentacijske kompostane za proizvodnju organskog humunskog gnojiva u poduzetničkoj zoni mala Huba 2, jer je na njega izašlo manje od 50 posto građana Buzeta.

Da bi referendum bio uspješan, na njega je morao izaći više od 50 posto od ukupnog broja birača, a na ovaj referendum, kako se doznaje u Povjerenstvu za provedbu lokalnog referenduma grada Buzeta, izašlo je njih 30,97 posto, odnosno 1.607 od ukupno 5.189 birača.

Po riječima zamjenika predsjednika povjerenstva Nenada Šćulca, od 1.590 građana koliko ih je izašlo na 16 glasačkih mjesta (17 listića je bilo nevažećih), njih 1.135 odnosno 79,63 posto bilo je protiv izgradnje kompostane, dok ih je 455 odnosno 28,31 posto bilo "za".

"Očito referendum nije pobudio veći interes građana. Građani su rekli što misle, odnosno većina njih se nije usprotivila ovom projektu, a ja kao gradonačelnik i dalje ću pratiti sve aktivnosti investitora poštujući sve zakone i propise", izjavio je za Hinu buzetski gradonačelnik Siniša Žulić.

Igor Krotta, predstavnik tvtke "Adria Eta" kao investitora, izrazio je zadovoljstvo rezultatima referenduma, koji je "pokazao kako su građani prepoznali vrijednost ovog projekta". "Izgradnja kompostane u Buzetu odlična je razvojna prilika za grad i pokretač novih investicija, a tehnologija koja će se koristiti najbolje je što se može naći na tržištu u ovom trenutku", rekao je Krotta za Hinu.

Buzećani su se na nedjeljnom referendumu izjašnjavali o pitanju "Jeste li za izgradnju kompostane u poduzetničkoj zoni Mala Huba 2?". Buzetsko Gradsko vijeće je, na prijedlog osam vijećnika i gradonačelnika Sinie Žilića, raspisalo referendum nakon što mu je dostavljena peticija protiv izgradnje fermentacijske kompostane sa 768 potpisa građana.

Biološka kompostana u zoni Mala Huba bi kao sirovinu za proizvodnju koristila izmet peradi i grožđani drop, što je izazvalo podijeljene reakcije građana Buzeta. Naime, dok jedni podupiru tu sedam milijuna eura vrijednu investiciju, dio njih okupio se oko građanske inicijative "Pravo na čisti grad" koja se protivi izgradnji.