NISU svi Slovenci uvjereni da će u Europskoj uniji bolje živjeti, a najviše je strahova pred nezaposlenošću u klasičnoj industriji koja padom carinskih barijera gubi konkurentnost.

"Neki će radnici kroz godinu dana u EU sigurno živjeti slabije", izjavio je u petak, nekoliko sati pred "veliki prasak" i formalno pristupanje novih članica s 1. svibnja, jedan od sindikalnih čelnika Boris Mazalin.

On tvrdi da je lani u Sloveniji ionako oko 50.000 zaposlenih radilo u problematičnim poduzećima na rubu zatvaranja i da skoro polovica od tog broja može računati na otkaz u idućih godinu dana. Sindikati slovensku vladu optužuju da sve aspekte uključenja u elitni klub nije predstavila javnosti, dodajući da neće dopustiti da se nova situacija iskoristi za snižavanje plaća.

U sličnom tonu govori i Dušan Semolič, predsjednik najveće sindikalne centrale.

"Želimo biti ravnopravan partner, a od uključenja u Europu ne smiju profitirati samo menadžeri, bankari i političari, nešto mora dobiti i radnik", kaže Semolič koji već 15 godina vodi Savez samostalnih sindikata (ZSSS).

Ako je vjerovati televotingu koji je dan pred uključenje Slovenije u EU objavila televizijska postaja POP-TV, većina Slovenaca nije nimalo uvjerena da će im u Europskoj uniji teći "med i mlijeko". Naprotiv, 79 posto drži da će živjeti "slabije nego do sada", 15 posto da će im biti bolje, a ostali da im se standard neće promijeniti.

"Europa - Ropa!" - šali se krepki 60-godišnjak koji na pošti čeka da preda uplatnice. Šala je u igri riječi jer se njegova "parola" može shvatiti dvosmisleno - kao optuživanje vlade (premijera) Ropa da je kriva za poskupljenja, iako doslovce znači: "Europa (nas) pljačka". Kaže da mu nije jasno zašto već nekoliko mjeseci ima za petinu veće troškove telefona i struje iako je vlada rekla da te usluge smiju poskupiti za pet posto. Kvaka-22 sastoji se u posebnim pristojbama koje se zovu "priključnina" i "omrežnina", pa je vuk sit, a koza cijela jer službena inflacija tako i dalje pada u skladu s projekcijama vlade, koja što prije želi uvesti euro.

I slovenska politička klasa pomalo se boji da bi u društvu 25 država u proširenoj Europskoj uniji Slovenija mogla izgubiti od svoje dosadašnje važnosti, ali nije sigurna je li za to kriv "Bruselj" ili Ljubljana. Istodobno, njenu samosvijest podiže činjenica da se u EU uključuju prije Bugarske, te da će "pokazivati pravi put" Hrvatima s kojima su zajedno živjeli u Austro-Ugarskoj i dvije Jugoslavije više stotina godina. Time se na poseban način miješaju kompleks više i manje vrijednosti koji je za Slovence karakteristična osobina.

"Slovenci vjeruju da su kulturna velesila i tu su vrlo osjetljivi. No, najpoznatiji slovenski živući filozof (koji objavljuje na engleskom) Slavoj Žižek kaže da na pitanje novinara koji ga ovih dana pitaju što Slovenija može ponuditi Europi bez razmišljanja odgovara: Ništa!", piše u uvodniku svečarskog izdanja "Dela" pred ulazak u EU vanjskopolitička komentatorica lista Saša Vidmajer.

No, dodaje, Slovenci su dosanjali svoj europski san, a najviše samosvijesti mogu vući iz činjenice da je iza njih "duga kolona aspiranata" u kojoj su "Bugarska, Rumunjska, te Hrvatska s preostalim zapadnim Balkanom".

"Što brže uključenje Hrvatske u Europsku uniju bilo bi jamstvo za stabilnost našeg susjednog okruženja i cijelog Balkana", izjavio je za mariborski list "Večer" od petka Janez Potočnik, dodajući da Slovenija u tom procesu Hrvatskoj ne bi smjela "podmetati klipove".

Potočnik, dosadašnji ministar europskih poslova u Ropovoj vladi, od ponedjeljka će u uredu Guentera Verheugena predstavljati svojevrsni "most" proširene Unije sa zapadnim Balkanom, ocjenjuje njegovu novu ulogu u Bruxellesu slovensko novinstvo. On će idućih mjeseci politički korektnim izjavama upozoravati hrvatsku vladu da se mora dobro pripremati za članstvo u Uniji, ali pri tom ne širiti previše optimističkog ozračja oko datuma početka pregovora, jer bi to potrebnu predpristupnu energiju moglo usmjeriti u krive ciljeve i djelovati previše euforično.

Potočnik će kao Slovenac koji u Bruxellesu preuzima mjesto povjerenika, najviši položaj u EU-administraciji, s dodacima za dvoje djece imati neto mjesečnu plaću od 20 tisuća eura, izazivajući možda zavist ministarskih kolega koji ostaju u Ljubljani u očekivanju jesenskih redovnih izbora. U Bruxellesu i Strasbourgu moglo bi se Potočniku uskoro pridružiti još oko dvjesto najosposobljenijih političara i službenika javne uprave. Među ostalima i predsjednik parlamenta Borut Pahor, koji je proteklog tjedna na opće iznenađenje najavio svoju kandidaturu na izborima za europski parlament iako je ranije izjavljivao da će na sadašnjem mjestu svakako ostati do kraja redovnog mandata.

(Hina) xfl ybr