54.211.182.82 US
 

Njemačka u nedjelju bira novog predsjednika

Piše:
petak, 21.5.2004. 14:43
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

U NJEMAČKOJ se ove nedjelje bira novi, deveti po redu, poslijeratni predsjednik republike, kojega ne bira građanstvo na direktnim izborima nego tzv. Savezni skup.

Ovo tijelo (Bundesversammlung) sačinjeno je jednom polovinom od Bundestaga sa svih 603 zastupnika te drugom polovicom koju čine predstavnici saveznih pokrajina. Parlamenti saveznih pokrajina svoje predstavnike u to tijelo biraju po stranačkom ključu, a radi se obično o aktivnim političarima te osobama iz javnog života.

Ovogodišnji Savezni skup, koji se sastaje samo jednom u pet godina kako bi izabrao predsjednika što mu je i jedna funkcija, broji 1206 članova. Predsjednika se bira na mandat od pet godina koji je po ustavu moguće samo jednom ponoviti. Na dva mandata su u poslijeratnoj povijesti bili izabrani predsjednici Theodor Heuss (1949 - 1950), Heinrich L?bke (1959 - 1969) te Richard von Weizs?cker (1984 - 1994).

Funkcija predsjednika u Njemačkoj je isključivo reprezentativnog karaktera u inozemstvu a na unutarnjem planu se sastoji od formalnih činova imenovanja kancelara, ministara te potisivanja zakona. Kandidat za predsjednika mora biti stariji od 40 godina te mora posjedovati njemačko državljanstvo.

Sjedište predsjednika je dvorac Bellevue u Berlinu. Za vrijeme trajanja mandata predsjednik je dužan svoju stranačku pripadnost staviti u mirovanje te mora djelovati neutralno u odnosu na parlamentarne stranke.

Od dosadašnjih osam predsjednika četvorica su bili članovi Kršćansko demokratske unije (CDU) te po dvojica Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) te Liberalne demokratske stranke (FDP). Sadašnji predsjdnik Njemačke Johannes Rau je kandidat SPD-a, na čijem se čelu početkom devedesetih kratko vrijeme i nalazio.

Kandidati na izboru za predsjednika u nedjelju su zajednički kandidat demokršćanske i liberalne oporbe Horst Koehler (CDU) te kandidatkinja vladajuće socijaldemokratsko - zelene koalicije Gesina Schwan.

Koehler je do kandidiranja za funkciju predsjednika obnašao funkciju direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) te je dugogodišnji član CDU-a. On je najavio da će u slučaju da bude izabran za predsjdnika težište svog rada usmjeriti kao uspješnom provođenju započetih gospodarskih reformi čime je indirektno podržao, u njemačkoj javnosti osporavanu, politiku reformi kancelara Gerharda Schroedera.

Kandidatkinja vladajuće koalicije Gesine Schwan obavlja dužnost sveučilišne profesorice politologije na sveučilištu u Frankfurtu na Odri.

Izbor Koehlera smatra se sigurnim, zbog činjenice da demokršćani i liberali zajedno imaju većinu u Saveznom skupu, a na temelju većine s kojom raspolažu u većem broju saveznih pokrajina od SPD-a.

Svođenje predsjedničke uloge na reprezentativnu funkciju povezano je s lošim povijesnim iskustvima, što se posebice odnosi na ulogu posljednjeg predsjednika Weimarske republike Paula von Hindenburga, čije je autoritativno djelovanje omogućilo dolazak nacista na vlast. Dužnost predsjednika je za vrijeme Trećeg Reicha od 1933. do 1945. bila ujedinjena s dužnošću kancelara koju je obnašao Adolf Hitler. Tzv. parlamentarni savjet, tijelo koje je 1949. sastavilo prvi njemački poslijeratni Ustav je stoga smanjivanjem ovlasti dužnosti predsjednika svjesno učinio povijesnu cezuru u odnosu na dužnost tzv. predsjednika Reicha.


Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije