PREDSTAVNICI njemačke Vlade i oporbe u ponedjeljak su postigli djelomični dogovor glede oblika budućeg useljeničkog zakona, čiji se konačni oblik očekuje početkom travnja.

Kako je priopćeno nakon sastanka tzv. stručne grupe posredničkog povjerenstva gornjeg doma parlamenta Bundesrata, koji je započeo u nedjelju navečer i trajao do jutarnjih sati, dogovor je postignut u dijelu zakona koji se odnosi na migraciju radne snage i naknadnog useljevanja članova obitelji.

Prema najnovijem dogovoru bi njemačko tržište radne snage bilo otvoreno samo za visokokvalificirane radnike iz inozemstva.

Pod pritiskim konzervativne oporbe njemačkih demokršćana (CDU/CSU) odbačen je prvobitni zahtjev socijaldemokratsko-zelene Vlade za uvođenjem sustava uvoza radne snage po sustavu bodovanja koji bi Njemačku otvorio i za niže kvalificiranu radnu snagu. Time je praktično zadržana opća zabrana uvoza radne snage iz zemalja koje ne pripadaju Europskoj uniji uvedena 1974. Sporni su još uvijek dijelovi zakona koji se odnose na sigurnost.

Unija CDU/CSU je nakon terorističkih napada u Madridu pitanje sigurnosti povezala s dogovorom oko useljeničkog zakona. Demokršćani traže da budući zakon omogući protjerivanje stranaca već i kod najmanje sumnje u upletenost u terorističke djelatnosti. Stranka Zelenih se tom protivi i drži da za protjerivanja mora postojati dokaz o terorističkim aktivnostima. Predvodnici pregovaračkih strana, njemački ministar unutarnjih poslova Otto Schily (SPD) i premijer savezne pokrajne Saarland Peter M?ller (CDU), drže da su nakon posljednjeg sastanka izgledi za dogovor "značajno porasli".

Useljenički zakon je već jednom prošao parlamentarne instance ali je nakon tužbe Unije CDU/CSU pred Ustavnim sudom poništen zbog neregularnosti prilikom glasanja u Bundesratu. Useljenički zakon je jedan od najvećih reformskih projekata Vlade Gerharda Schr?dera te bi Njemačku po prvi put trebao definirati kao zemlju otvorenu za usljenike.