Foto: Shutterstock

RASPRAVE o vađenju nafte i plina iz Jadrana sve se više zahuktavaju. Za to vrijeme Norvežani nam, poučeni iskustvom, poručuju da ne gubimo kontrolu nad tim projektima te da koristimo domaću i svjetsku znanost i praksu.

Na splitskom Ekonomskom fakultetu počela je dvodnevna međunarodna radionica na temu  “Iskorištavanje nafte i plina iz podmorja: koristi, prijetnje i izazovi” u organizaciji TIEMS-a, The International Emergency Management Society, Sveučilišta u Splitu, Agencije za ugljikovodike i Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Radionica je okupila preko dvadeset domaćih i stranih znanstvenika i stručnjaka među kojima je poseban pozdrav uputio predsjednik TIEMS-a, Norvežanin Harold Drager, javlja portal Dalmacija News.

"Norveška je počela vaditi naftu iz mora 60- ih godina prošloga stoljeća i u tome ima veliko iskustvo. Od otkrivanja prvog polja na Badnjak 1969. godine Norveška je najbogatija zemlja na svijetu. Bio je to svojevrsni božićni poklon Norvežanima, ali smo vrlo mudro iskoristili mogućnosti koje donosi nafta", rekao je Drager koji je poručio da je dobra pripremljenost najvažnija u svemu, pa tako i u mogućim kriznim situacijama.

"Sigurno će biti incidenata kada počnete eksploatirati naftu i plin, međutim najvažnija je pripremljenost za takve situacije. Zakonodavstvo, sigurnost i ponovo kontrola, to je moja poruka.  Preuzmite je i ne dopustite nikome da vam priča lijepe priče. Procijenite ih sami za sebe i nikada nemojte izgubiti kontrolu. Budite mudri, preuzmite kontrolu i držite konce u svojim rukama", poručio je Drager.

Vrdoljak: Potrudit ćemo se da dignemo kriterije sigurnosti na najvišu moguću razinu

Radionici je prisustvovao i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. "Kažu mi prijatelji da mi kao političaru nije mudro baviti se ovakvim projektima, jer ne donose glasove. Najveći rizik je ne raditi ništa, a to neću dopustiti, propuštene prilike skupo plaćamo", kazao je ministar te dodao kako država mora čuvati sebe, a standardi moraju biti najveći.

"To ne može napraviti politika jer mi to ne znamo! Mi možemo izabrati ljude da nam u tome pomognu, a moja ideja je da obuhvatimo što širi spektar stručnjaka.Znanost, struka, Sveučilište, instituti svakoga ćemo slušati u dijelu za koji je ekspert. Sve je javno, sve je transparentno, potrudit ćemo se da dignemo kriterije sigurnosti na najvišu moguću razinu i da to sutra izvezemo kao “know how” u svijet. Zašto mi ne bi bili najstručniji kada je u pitanju model kako smanjiti rizike od ekološkog onečišćenja prilikom istraživanja ugljikovodika", zaključio je Vrdoljak.

Pitanje je kako će vađenje nafte utjecati na turizam

Profesor sa Ekonomskog fakulteta, Neven Šerić otvorio je niz pitanja vezanih uz utjecaj istraživanja i eksploatacije na turizam te istaknuo analize potrebne kako bi se mogle donositi valjane odluke.

Posebno je naglasio vizualno ončišćenje kao rizik koji također utječe na dolazak turista. "Ne znam koji bi se turist htio fotografirati na nekom od naših otoka, s platformom u pozadini", rekao je Šerić.

Jadransko more ima svoje posebnosti, ali od Norvežana možemo učiti

Magne Ognedal iz norveške uprave Petroleum Safety Authority govorio je o težem putu koji je Norveška prošla učeći na vlastitim pogreškama i nesrećama te kazao kako od sredine 80-ih, kada su u sustav implementirali niz uredbi, nisu imali nesreća.

"Norveški model ne može se preslikati na Hrvatsku, ali naše znanje i iskustvo moguće je prilagoditi na Jadransko more koje ima svoje posebnosti", izjavio je Ognedal dodavši kako su zahvaljujući nafti bogati, ali i zbog mudrog ulaganja novca od nafte i pravedne raspodjele profita kojom su osigurali dobar život svom narodu.

"Trebamo spriječiti korištenje tehnologije starije od 10 godina"

"Prvo seizmička snimanja, onda kompleksne studije i analize koje traju dvije do tri godine, a na osnovu kojih se definira istražno bušenje. Dakle, istražno bušenje neće početi još zasigurno četiri godine" poručila je Ravnateljica Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić.

Hrvatski stručnjak s velikim iskustvom rada na bušačkim platformama i njihovoj kontroli diljem svijeta Alen Grabner upozorio je na uštede koje će naftne kompanije pokušati napraviti ako ih ne kontroliramo:

"Trebamo spriječiti dovođenje bušačkih platformi s tehnologijom starijom od 10 godina. Također potrebno je imati spremna postrojenja za obradu blata koje ostaje kao nus proizvod od bušačkih aktivnosti jer će se u protivnom, kao što je to diljem svijeta rađeno u prošlosti, takav otpad odlagati u more", kazao je Grabner.

Na kraju svog izlaganja osvrnuo se na vizualno onečišćenje koje je kroz raspravu bilo spomenuto u prvom dijelu radionice komentarom: "Bušačke platforme će biti tu 30 do 90 dana ovisno o dubini mora, nakon toga moguće je postavljanje sustava koji se nalaze na morskom dnu dok se na površini nalaze u pravilu postrojenja ne veća od tankera. Ne vjerujem da će vizualno onečišćenje biti problem u Jadranu niti da će eksploatacijske platforme koje bi ga mogle uzrokovati raditi u Hrvatskoj”.