PAŽLJIVA analiza najstarijih australskih ljudskih ostataka mogla bi razriješiti dugotrajnu i oštru raspravu o tome kad su ljudi prvi puta kolonizirali najmanji kontinent, objavio je New Scientist.

Stručnjaci se već desetljećima spore oko starosti ljudskog kostura, nazvanog Mungo Man. Sada njegov otkrivač, Jim Bowler sa Sveučilišta Melbourne, tvrdi da je dokazao kako je kostur star 40.000 godina.

Bowlerove tvrdnje mogle bi potvrditi popularnu hipotezu prema kojoj je čovjek stigao u Australiju iz Afrike. Neki znanstvenici su sugerirali da je Mungo Man star 60.000 godina, a taj bi podatak ozbiljno ugrozio vjerodostojnost ´afričke´ hipoteze.

Prema toj pretpostavci čovjekov se predak razvio prije 100.000 godina u dolini Rift u Africi i zatim migrirao širom svijeta. Mnogi paleontolozi tvrde da prvi čovjek nije mogao migrirati dovoljno brzo kako bi stigao do Australije u periodu prije 50.000 godina.

´Naseljavanje Australije jedan je od ključeva našeg razumijevanja evolucije Homo sapiensa i njegova širenja svijetom. Ona je ključna kako bismo dokazali da je ta priča točna´, rekao je Bowler, koji je ostatke prvog Australca pronašao 1974. godine na jezeru Mungo u jugoistočnoj Australiji.

Dvije godine poslije Bowler i njegov kolega Alan Thorne procijenili su da je Mungo Man star 30.000 godina.

Međutim, 1999. godine Thorne je objavio senzacionalnu studiju u kojoj je ustvrdio da je Mungo Man star 62.000 godina.

Taj bi raniji datum sugerirao da se moderni čovjek u Australiji razvio neovisno. Thorneov tim utvrđivao je starost kostura koristeći se metodom raspada urana, ali ta tehnika smatra se nepouzdanom kad se primjenjuje na poroznim materijalima poput kosti.

Nova istraživanja koja su provela četiri skupine znanstvenika - jednu je vodio Bowler - pokazuju da je Mungo Man pokopan prije 40.000 godina.