NSK obilježila svoj dan novom digitalnom uslugom
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NACIONALNA i sveučilišna knjižnica (NSK) obilježila je svoj dan svečanošću na kojoj je predstavljena nova usluga korištenja izvora knjižnice temeljena na bežičnoj tehnologiji.
Svečanosti kojoj su nazočili brojni uglednici kulturnog, znanstvenog i javnog života Hrvatske, Grada Zagreba i diplomatskih krugova dodijeljene su nagrade Matko Rojnić i priznanja NSK-a.
Ministar znanosti i tehnologije Gvozden Flego čestitao je visoki rođendan NSK-a i kazao da su knjižnice hramovi mudrosti koji se nalaze na početku novog unutrašnjeg restrukturiranja u elektroničkom dobu, čime se otvaraju njihove nove mogućnosti i izazovi.
Glavni ravnatelj NSK-a Josip Stipanov najavio je da će knjižnica uskoro početi s digitalizacijom hrvatskih knjižničnih fondova, čime će sve više omogućiti hrvatskom društvu korištenje suvremenih izvora znanja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Nagrade M. Rojnić dodijeljene su Voditeljici odjela za zaštitu knjižne građe NSK-a Ireni Medić i umirovljenom Šimi Juriću dugogodišnjem voditelju Zbirki rukopisa i starih knjiga.
Organizatori ´Bežičnog interneta u NSK´, predstavnici NSK-a i Hrvatske akademske istraživačke mreže (Carnet), izjavili su da ta jedinstvena usluga u Europi nudi korisnicima slobodan put do elektroničkih izvora Knjižnice te interneta. Korisnicma stoji na raspolaganju tridesteak prijenosnih računala koje mogu koristiti pod krovom NSK-a.
NSK svoj dan slavi 22. veljače, na dan kad je 1483. tiskana prva hrvatska knjiga ´Misal po zakonu Rimskog dvora´.
Sveučilišna knjižnica obilježit će 2006. četiri stoljeća svoga postojanja, smatrajući svojim početkom dan kada su isusovci na Gradecu formirali rezidenciju i gimnaziju.
NSK prikuplja i čuva pisano i tiskano kulturno nasljeđe Hrvatske, oslanjajući se na obvezni primjerak koji omogućuje pripremu hrvatske bibliografije. Također, prikuplja građu čiji je autor Hrvat (neovisno o tome gdje je izašla i na kojem jeziku), te one napisane hrvatskim jezikom (bez obzira na mjesto izdavanja/tiskanja i nacionalnost autora), kao i inozemnu literaturu o Hrvatskoj i Hrvatima.
Opća i posebne informacijske zbirke obogaćuju se najznačajnijim djelima svjetske literature, dok Knjižnica dio svoje sveučilišne uloge ispunjava nabavom inozemne znanstvene i stručne literature, uvažavajući potrebe svih sveučilišta u Hrvatskoj.
Svečanosti kojoj su nazočili brojni uglednici kulturnog, znanstvenog i javnog života Hrvatske, Grada Zagreba i diplomatskih krugova dodijeljene su nagrade Matko Rojnić i priznanja NSK-a.
Ministar znanosti i tehnologije Gvozden Flego čestitao je visoki rođendan NSK-a i kazao da su knjižnice hramovi mudrosti koji se nalaze na početku novog unutrašnjeg restrukturiranja u elektroničkom dobu, čime se otvaraju njihove nove mogućnosti i izazovi.
Glavni ravnatelj NSK-a Josip Stipanov najavio je da će knjižnica uskoro početi s digitalizacijom hrvatskih knjižničnih fondova, čime će sve više omogućiti hrvatskom društvu korištenje suvremenih izvora znanja.
Organizatori ´Bežičnog interneta u NSK´, predstavnici NSK-a i Hrvatske akademske istraživačke mreže (Carnet), izjavili su da ta jedinstvena usluga u Europi nudi korisnicima slobodan put do elektroničkih izvora Knjižnice te interneta. Korisnicma stoji na raspolaganju tridesteak prijenosnih računala koje mogu koristiti pod krovom NSK-a.
NSK svoj dan slavi 22. veljače, na dan kad je 1483. tiskana prva hrvatska knjiga ´Misal po zakonu Rimskog dvora´.
Sveučilišna knjižnica obilježit će 2006. četiri stoljeća svoga postojanja, smatrajući svojim početkom dan kada su isusovci na Gradecu formirali rezidenciju i gimnaziju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NSK prikuplja i čuva pisano i tiskano kulturno nasljeđe Hrvatske, oslanjajući se na obvezni primjerak koji omogućuje pripremu hrvatske bibliografije. Također, prikuplja građu čiji je autor Hrvat (neovisno o tome gdje je izašla i na kojem jeziku), te one napisane hrvatskim jezikom (bez obzira na mjesto izdavanja/tiskanja i nacionalnost autora), kao i inozemnu literaturu o Hrvatskoj i Hrvatima.
Opća i posebne informacijske zbirke obogaćuju se najznačajnijim djelima svjetske literature, dok Knjižnica dio svoje sveučilišne uloge ispunjava nabavom inozemne znanstvene i stručne literature, uvažavajući potrebe svih sveučilišta u Hrvatskoj.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati