23.20.147.6 US
 

NYT: Haški sud ubrzava rad pogodbama s optuženima

Piše:
utorak, 18.11.2003. 16:37
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

MEĐUNARODNI kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) iznenada je požurio rješavati nagomilane slučajeve usvajajući spornu strategiju poticanja pogodbi s optuženima kojima nudi znatno smanjene kazne u zamjenu za suradnju i priznanje krivnje, piše u utorak The New York Times.

Nagla promjena nakon sedam godina metodičkih, mada sporih, suđenja dolazi kao odgovor na snažan pritisak Vijeća sigurnosti UN i posebice Bushove administracije koja plaća skoro četvrtinu od 120 milijuna dolara godišnjeg proračuna Suda i ima "malo simpatija za takve međunarodne sudove", piše list.

Prema izlaznoj strategiji suda Vijeće sigurnosti je u rezoluciji 1503 zatražilo da Haški sud završi sve istrage do kraja 2004., prvostupanjske postupke do 2008., a sve žalbene do 2010. čime bi se okončao i rad Suda.

"Bilo je to vrlo čudnih šest mjeseci", navodi The New York Times riječi neimenovanog dužnosnika ICTY-a. "Cijeli stav se promijenio, s postupcima koji se ubrzavaju, mnogo priznanja krivnje i suđenja koja su zaustavljena kao posljedica toga".

Od 1996. ukupno je bilo 16 priznanja krivnje, a od svibnja ove godine rekordan broj optuženih, njih osam, prihvatio je pogodbu s tužiteljstvom i priznao krivnju pred Haškim sudom. Branitelji ih sada očekuju još više.

Neki su već dobili kazne daleko lakše nego što su ranije izrečene za slične zločine, dovodeći do kritike od strane žrtava. Zagovornici sudskih pogodbi, međutim, ukazuju na koristi od nove strategije kao što je nedavno svjedočenje koje je razotkrilo kako su bosanski Srbi detaljno planirali hladnokrvno smaknuće 7.000 Muslimana u Srebrenici 1995., najvećem masakru u ratovima na području bivše Jugoslavije, piše The New York Times.

Sudske pogodbe zajedno s nizom izmjena pravila dio su izlazne strategije Haškoga suda koju aktivno potiče američki veleposlanik za ratne zločine Pierre-Richard Prosper, dodaje list.

Strategija poziva na usmjeravanje na najviše dužnosnike za koje se sumnja da su počinili ratne zločine, slanje slučajeva s nižim dužnosnicima na sudove u zemlje regije te ubravanje postupaka koracima poput ograničavanja dosega tužiteljevih dokaza i dopuštanja pisanih svjedočenja, piše list.

Neki pravni stručnjaci i suci izražavaju zabrinutost govoreći da se ozbiljne optužbe napuštaju, a pogodbe postaju previše povoljne, dok neki sudski dužnosnici upozoravaju da se u žurbi da se obavi posao prilagođavaju pravila na način koji može potkopati vjerodostojnost Haškoga suda.

Sudac David Hunt iz Australije tako je nedavno rekao da Sud ne treba suditi po broju osuda nego po nepristranosti svojih suđenja prosvjedujući protiv nekoliko odluka u žalbenim postupcima za koje je ustvrdio da idu u prilog tužiteljstvu te protiv cijelog "novog trenda" u kojem su neki suci skloni pomoći tužiteljstvu kako bi ubrzali slučajeve, piše The New York Times.

Nedavni slučaj bosanskog Srbina Predraga Banovića, čuvara u srpskom logoru Keraterm koji je priznao sudjelovanje u ubojstvu pet zatočenika i premlaćivanju 27 izazvao je čuđenje. Osuđen je na osam godina, a konačno može odležati šest, dok su ranije u sličnim slučajevima čuvari nižega ranga koji nisu priznali krivnju dobili 20 godina zatvora.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije