23.20.9.71 US
 

O predizbornom istraživanju javnog mnijenja

Piše:
nedjelja, 19.10.2003. 11:03
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

ISTRAŽIVANJE javnog mnijenja složen je metodologijski proces, a njegova valjanost najviše ovisi o planu i realizaciji uzorka, konstrukciji anketnog upitnika i primijenjenoj anketnoj tehnici, ističe dr. Vesna Lamza Posavec, viši znanstveni suradnik Instituta za društvena istraživanja "Ivo Pilar".

"Budući je čak i najkvalitetnije istraživanje ipak samo procjena pravog stanja, rezultati predizbornih ispitivanja uvijek će u nekoj mjeri odstupiti od izbornih rezultata, osobito kad se procjenjuju rezultati za tako velik broj izbornih takmaca kao što je u nas redovito slučaj", naglašava Lamza Posavec.

Za uzorak je najvažnije da bude reprezentativan, odnosno da prema određenim demografski i socijalnim karakteristikama ispitanika bude izjednačen s populacijom iz koje je izabran.

Zabluda da valjanost uzorka najviše ovisi o broju ispitanika

Po njezinim riječima vrlo je česta zabluda da valjanost uzorka najviše ovisi o broju obuhvaćenih ispitanika, no iako važna veličina uzorka nije i najvažnija njegova karakteristika. O veličini uzorka ovisi preciznost dobivenih rezultata, jer se njegovim povećanjem smanjuje teorijska ili tzv. standardna greška uzorka, kaže dr. Lamza Posavec.

Valjanost anketnih istraživanja, pa tako i predizbornih također ovisi i o konstrukciji anketnog upitnika, jer se u praksi potvrdilo da preciznost izborne prognoze može varirati i za nekoliko postotaka ovisno o redoslijedu ili formulaciji anketnog pitanja.

Valjanost istraživanja ovisi i o primijenjenoj anketnoj tehnici. U našim uvjetima, u predizbornim istraživanjima javnog mnijenja pokazalo se da su najpouzdanije terenske ankete, pod uvjetom da su pravilno provedene i iskorištene sve njihove moguće prednosti. Telefonske ankete, iako načelno mogu dati pouzdane rezultate, u predizbornim su istraživanjima nešto manje pouzdane zbog osjetno veće proporcije tzv. neizjašnjenih ispitanika. Zbog njih je potrebno pribjegavati nekim dodatnim, ali ipak manje sigurnim procjenama, pojašnjava dr. Lamza Posavec.

Po njezinim riječima ostale anketne tehnike, kao primjerice u nas sve popularnije automatsko telefonsko anketiranje koje se sve učestalije koristi u elektroničkim i nekim tiskanim medijima su zbog nedostatno ili potpuno nekontroliranog izbora ispitanika uglavnom bezvrijedne, tvrdi dr. Lamza Posavec.


Iz rezultata istraživanja često se izvode pogrešni zaključci

Iz rezultata istraživanja javnog mnijenja često se izvode pogrešni zaključci, osobito u medijskoj interpretaciji. Ne računajući na mogućnost da interpretacija može biti i politički pristrana, jedna od najčešćih pogrešaka je pogrešno poistovjećivanje neizjašnjenih s neodlučnim, odnosno neopredijeljenim ispitanicima te precjenjivanje preciznosti istraživačkih rezultata, upozorava Lamza Posavec.

"Iako je učestalo uskraćivanje odgovora na pitanje o namjeri glasovanja u velikoj mjeri posljedica primijenjenog istraživačkog postupka, a tek u manjem dijelu stvarne neodlučnosti glasača (osobito kad je riječ o anketama putem telefona ili drugim oblicima usmenog izjašnjavanja). Temeljem toga nerijetko konstruiraju priče o neopredijeljenima kao najjačoj stranci apatičnim i razočaranim glasačima", drži dr. Lamza Posavec.

S druge strane, prilikom uspoređivanja rezultata u vremenskom slijedu ili pak onih unutar istoga istraživanja, nerijetko se pridaje prevelika važnost statistički beznačajnim razlikama koje su posljedica tzv. slučajnog variranja rezultata, a ne stvarne razlike ili promjene.

I medijski atraktivno preračunavanje istraživačkih rezultata u saborske mandate velikim je dijelom neopravdano jer se obično temelji na istraživanjima s velikom proporcijom neizjašnjenih ispitanika, a ne vodi dovoljno računa o statističkom variranju rezultata, a o kojem također u velikoj mjeri ovise takvi proračuni, zaključuje Lamza Posavec.

Dodaje da reprezentativnost anketnog uzorka najviše ovisi o načinu njegova izbora, teritorijalnoj raspršenosti izabranih jedinica te stupnju i načinu njegove realizacije tijekom provedbe ankete.

U pravilu u istraživanju javnog mnijenja treba primjenjivati uzorke izabrane na načelima matematičke vjerojatnosti što znači da bi primjerice svi članovi populacije morali imati istu ili matematički poznatu vjerojatnost biti izabrani kao ispitanici. Uz to, da bi takva istraživanja vjerno odrazila razlike u stavovima i preferencijama ispitanika u različitim dijelovima zemlje, uzorak mora biti što je moguće raspršeniji odnosno obuhvatit što više različitih lokacija na kojima će istraživanje biti provedeno.

Ipak, ni pravilno konstruiran uzorak ne mora osigurati valjane rezultate, ako je tijekom ankete značajnija proporcija planom predviđenih ispitanika odbila sudjelovanje i morala biti zamijenjena rezervnim ispitanicima, tvrdi dr. Lamza Posavec.

U našim uvjetima anketu još i sad nešto češće odbijaju osobe koje se na slažu s aktualnom vlašću ili su sklone jednoj od suprostavljenih stranaka što može imati izravnog utjecaja na valjanost predizbornih istraživanja. Dodatna je poteškoća u planiranju i realizaciji uzorka je razlikovanje vjerojatnih glasača od onih koji najvjerojatnije neće izaći na izbore. U uvjetima sve izrazitije izborne apstinencije to bi mogao biti jedan o ključnih metodologijskih problema predizbornih istraživanja, smatra dr. Lamza Posavec.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije