54.226.227.175 US
 

O proširenju EU-a na sljedećem summitu

Piše:
petak, 5.11.2004. 15:38
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

ŠEFOVI država ili vlada zemalja članica Europske unije završili su u petak u Bruxellesu dvodnevni summit na kojem su potvrdili da će se pitanjem daljnjeg proširenja baviti na sljedećem summitu u prosincu ove godine.

"Europsko vijeće potvrdilo je da će, u skladu s ranijim zaključcima, razmatrati pitanje proširenja na sastanku u prosincu 2004. godine", kaže se u zaključcima summita.

Europsko vijeće bi na summitu 17. i 18. prosinca trebalo donijeti odluku o točnom datumu početka pristupnih pregovora s Hrvatskom te odlučiti o otvaranju pregovora s Turskom.

Čelnici EU-a su na summitu u lipnju ove godine dali Hrvatskoj status kandidata te početak sljedeće godine odredili kao vremenski okvir za početak pregovora. Što se Turske tiče, Europska komisija je početkom prošlog mjeseca preporučila Europskom vijeću da se s Turskom započnu pregovori o članstvu. Ta je preporuka popraćena brojnim uvjetima koja Ankara treba ispuniti.

Prvi put nakon stjecanja kandidatskog statusa, hrvatski je premijer pozvan, zajedno s kolegama iz ostalih zemalja kandidata, na sastanak s predsjedništvom EU-a, koje ih tradicionalno izvještava o radu summita.

Glavna tema jesenskog summita je već po tradiciji pitanje gospodarskog razvoja. Čelnici EU-a prihvatili su okvirne smjernice za reformu lisabonske strategije. Riječ je o dokumentu koji su čelnici EU-a prihvatili 2000. godine i u kojemu su zacrtali cilj da europsko gospodarstvo treba postati najmoćnije na svijetu do 2010. godine temeljeno na znanju i modernim tehnologijama.

Čelnici EU-a su zadužili Komisiju da pripremi prijedlog reformi do siječnja sljedeće godine, a o tom prijedlogu oni će se izjasniti na proljetnom summitu u ožujku 2005. godine.

Komisija će svoj prijedlog reformi pripremiti na temelju izvješća radne skupine, koju je vodio bivši nizozemski premijer Wim Kok.

Iz izvješća Wima Koka, koje je dobilo dobre ocjene, proizlazi da ispunjenje lisabonskog cilja do 2010. nije realno, jer europsko gospodarstvo sve više zaostaje za američkim. Kao jedan od najvećih problema istaknuto je demografsko pitanje, jer je u Europi sve više umirovljenika, a sve manje onih koji rade.

Budući predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso zauzeo se za to da svaka zemlja članica imenuje posebnog koordinatora za provedbu lisabonske strategije. Barroso je istaknuo da će lisabonska strategija biti prioritet njegove Komisije te zatražio pomoć država članica. On je za Kokovo izviješće rekao da je "zabrinjavajuće, ali realno". Barroso ističe da su ciljevi postavljeni u Lisabonu vrlo ambiciozni, ali da se još mogu ispuniti.

Druga velika tema odnosi se na područje pravosuđa i unutarnjih poslova. Čelnici EU-a prihvatili su prijedlog petogodišnjeg programa za područje azila, migracija i borbe protiv terorizma, tzv. Haški program. Dogovoreno je da se većina odluka u tom području ubuduće donosi kvalificiranom većinom, a ne konsenzusom. Iznimka je ostavljena jedino za pitanje legalnih migranata, jer neke zemlje žele zadržati pravo veta, odnosno sačuvati nacionalnu nadležnost kod izdavanja radnih dozvola. Od 2010. EU će imati jedinstveni postupak prema azilantima.

Na samom početku summita u četvrtak kasno poslije podne, imenovani predsjednik Komisije Jose Manuel Barroso, obznanio je da je uspio sastaviti novu ekipu za koju će tražiti potporu u Europskom parlamentu. U odnosu na prvotno predloženi sastav Komisije, izvršene su tri promjene - dva nova imena u Komisiji, a jedan povjerenik je promijenio resor. Europski parlament bi već na prvoj plenarnoj sjednici sredinom mjeseca mogao potvrditi novu Komisiju, čime bi institucionalna kriza u EU bila prebrođena.

Čelnici EU-a čestitali su američkom predsjedniku Georgeu Bushu na novom mandatu i izrazili spremnost na suradnju s njegovom novom administracijom, bilateralno i u multilateralnim institucijama, u stvaranju pravednog, demokratskog i sigurnog svijeta.

Izrazili su solidarnost s palestinskim narodom, zbog agonije predsjednika Jasera Arafata te istaknuli važnost da legitimo vodstvo odlučno nastavi putem mira na Bliskom istoku.

O načinu pomoći Iraku, europski čelnici razgovarali su s premijerom Allawijem, koji je bio posebni gost summita.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije