Foto: FAH

AMERIČKI predsjednik Barack Obama u ponedjeljak je na zajedničkoj konferenciji za novinare s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Bijeloj kući rekao da njegova vlada razmatra sve mogućnosti rješavanja krize u Ukrajini, napomenuvši da još nije odlučio hoće li Sjedinjene Države Ukrajini poslati ubojito oružje.

Obama je upozorio Rusiju da ne može silom prekrajati zemljovid Europe, ali i naglasio kako SAD ne želi "oslabiti" Rusiju u sadašnjoj krizi, najgoroj između tih dviju svjetskih supersila od završetka Hladnog rata.

"Mogućnost ubojitog obrambenog oružja je jedna od onih koje se razmatraju, ali još nisam odlučio o tome", rekao je Obama.

"Naš cilj nije opremiti Ukrajinu za napadačka djelovanja nego samo za to da se može obraniti", naglasio je američki predsjednik.

"No, možemo li biti sigurni da će se ubojito oružje koje pošaljemo Ukrajini upotrijebiti na pravi način, da neće pasti u pogrešne ruke, da neće uzrokovati preagresivne akcije koje Ukrajinci ne mogu podnijeti? kakve će to reakcije izazvati, ne samo među separatistima, nego i kod Rusa. Sve su to pitanja koja treba uzeti u obzir", rekao je Obama.

Merkel je rekla da će se, unatoč poteškoćama u nastojanju da se postigne diplomatsko rješenje s Rusijom oko Ukrajine, ti napori nastaviti, jer Njemačka smatra da se kriza ne može riješiti vojnim putem. Podsjetila je da je već obznanila što misli o slanju oružja u Ukrajinu, ali i istaknula da će savez između SAD i Europe ostati čvrst i onda kad se dvije strane ne slože oko neke stvari.

"Kao netko tko dolazi iz Europe, mogu samo reći da ako odustanemo od načela teritorijalne cjelovitosti, nećemo moći održati mirni poredak u Europi", kazala je njemačka kancelarka.

"Ako se u nekom trenutku mora priznati da nije moguće ostvariti uspjeh, čak i ako se poduzelo sve, onda SAD i Europa moraju sjesti i zajednički razmisliti o drugim mogućnostima koje se mogu poduzeti", rekla je Merkel.

Obama je rekao da je ruska agresija samo ojačala jedinstvo međunarodne zajednice, založivši se još jednom za diplomatsko rješenje krize. Istodobno je istaknuo da će, ako ovog tjedna ne bude napretka u diplomatskom rješavanju situacije s Rusijom, SAD i Europa uputiti snažan zajednički odgovor, neovisno o mogućim taktičkim razmimoilaženjima.

"I dalje nastojimo postići diplomatsko rješenje, ali jasno dajemo do znanja da ako se Rusija nastavi ponašati kao dosad, što uništava njezino gospodarstvo i šteti ruskom narodu, a ima užasne posljedice po Ukrajinu, njezina će se izoliranost dodatno pogoršati, i politički i gospodarski", rekao je.

Dodao je da će SAD zadržati gospodarske sankcije prema Rusiji i s međunarodnim partnerima jačati diplomatski pritisak na Moskvu.

U američkom Kongresu u izradi zakon o slanju oružja Ukrajini

Stranački čelnici republikanaca i demokrata u Odboru za vojnu službu Zastupničkog doma američkog Kongresa u postupku su izrade zakona koji bi američku vladu obvezao na dopremu "ubojitog obrambenog oružja" Ukrajini, rekli su u ponedjeljak izvori iz Kongresa.

Predsjednik odbora, republikanac Mac Thornberry i najviše rangirani demokrat Adam Smith "daleko su odmakli u razgovorima" o prijedlogu zakona koji bi omogućio takvu američku vojnu pomoć Ukrajini, rekao je jedan izvor.

Nakon posljednjih izbora, većinu u oba doma Kongresa imaju republikanci što uvelike otežava normalno političko funkcioniranje države kojoj je na čelu demokrat.

Američki predsjednik Barack Obama u ponedjeljak je na zajedničkoj konferenciji za novinare s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Bijeloj kući rekao da njegova vlada razmatra sve mogućnosti rješavanja krize u Ukrajini, napomenuvši da još nije odlučio hoće li Sjedinjene Američke Države Ukrajini poslati ubojito oružje.

Pusić o Ukrajini: Mora se postići neki sporazum o prekidu vatre i uspostavljanju mira

Nakon završetka sastanka Vijeća za vanjske poslove, ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić rekla je da se rasprava vodila o provedbi odluke o proširenju liste sankcija u odnosu na ljude iz Ruske federacije plus vođe nekih od paravojnih i paradržavnih formacija u istočnoj Ukrajini.
 
"Odluka je donesena. Bit će objavljena za tjedan dana kako bi se dao još jedan prostor pregovorima u Minsku, odnosno drugoj rundi pregovora, da eventualno dođe s prijedlogom novih rješenja koja bi se mogla provesti, ali odluka je donesena", rekla je Vesna Pusić.

Pusić je objasnila o čemu se točno radi:

"Mora se postići neki sporazum o prekidu vatre i uspostavljanju mira i moraju se vidjeti neki konkretni elementi provedbe. Ne samo odluka i papir, nego nešto što se provodi na terenu. Vrlo je lako vidjeti da li se puca ili se ne puca", rekla je Pusić. Na sastanku se raspravljalo i o terorizmu i mogućnosti prevencije terorizma kroz različite oblike komunikacije, integracije i obrazovanja u europskim državama, rekla je Pusić.

"Obzirom da Hrvatska ima tu jedno pozitivno iskustvo vezano za islamsku zajednicu u Hrvatskoj i njezino vodstvo u Hrvatskoj, tu postoji mogućnost da uključimo lidere islamske zajednice iz Hrvatske u jednu vrstu razmjene iskustava", rekla je Pusić.

Na sastanku Vijeća za vanjske poslove, raspravljalo se i o situaciji u Jemenu. Rasprava o Africi je zbog nedostatka vremena odgođena za idući mjesec.

Francuski šef diplomacije o sukobima u Ukrajini: Prvo diplomacija, onda nove sankcije

Francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius izjavio je u ponedjeljak da će EU odgoditi proširenje popisa sankcioniranih osoba zbog eskalacije sukoba u Ukrajini do početka sljedećeg tjedna kada će se vidjeti hoće li diplomatski napori dati rezultata.

"Mi smo zadržali princip sankcija dogovorenih u vezi s događajima u Mariopolju, ali njihova primjena ovisit će o stanju na terenu. Do ponedjeljka ćemo vidjeti hoće li se održati sastanak na vrhu u Minsku i kakve će rezultate dati i onda ćemo vidjeti gdje smo", rekao je Fabius, nakon što je napustio sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a, koji su se u ponedjeljak ujutro okupili u Bruxellesu.

Za "crnu listu" spremno još 19 imena

Diplomatska služba EU-a pripremila je prijedlog da se popis fizičkih i pravnih osoba dodatno proširi za još 19 imena, među kojima je pet Rusa i 14 proruskih ukrajinskih separatista te za jš devet pravnih osoba. Do sada je na tom popisu 132 pojedinca i 28 pravnih osoba.

Fabius je rekao da treba biti oprezan jer još nije sigurno da će se sastanak u Minsku, na kojem bi se trebali okupiti predsjednici Ukrajine, Rusije i Francuske te njemačka kancelarka, održati jer je prije toga potrebno riješiti neka otvorena pitanja.

Stanje sve teže po ukrajinske snage

"Sada je ključno pitanje koliko se kilometara treba povući teško naoružanje", rekao je Fabius, dodajući da se od potpisivanja protokola iz Minska u rujnu prošle godine stanje na terenu promijenilo na štetu ukrajinskih snaga. "Ako želimo postići prekid vatre i uspostavu mira, onda mora doći do povlačenja teškog naoružanja, to je glavno pitanje koje se postavlja", rekao je Fabius.

Osim toga, treba naći odgovore na pitanje kako osigurati poštovanje granice, kakav će biti pravni status područja Donjecka i Luganska, dodao je francuski ministar.

Donatori planiraju prikupiti 15 milijardi USD za Ukrajinu u travnju

Međunarodni donatori planiraju u travnju u Kijevu održati konferenciju na kojoj bi prikupili najmanje 15 milijardi dolara kako bi Ukrajinu spasili od stečaja i pomogli je obnoviti, rekao je u ponedjeljak europski povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn.

Donatori, uključujući Europsku uniju, Sjedinjene Države, Japan, Ujedinjene narode i razvojne banke, u srpnju su se sastali kako bi dogovorili načine za pomoć Ukrajini, ali mnogi od njih traže da vlasti u Kijevu prije svega sastave sveobuhvatni popis svojih potreba.

Hahn, koji je naglasio da Ukrajina donatore treba smatrati ulagačima koji žele zaraditi na uloženom, rekao je da je ukrajinska vlada obećala da će taj plan dovršiti do sredine veljače, a to bi omogućilo da se odredi točan nadnevak održavanja konferencije.

"Nastojimo dobiti sveobuhvatni plan smjernica za Ukrajinu. Želimo postaviti parametre koji se mogu provjeravati na tromjesečnoj bazi. Ne želimo (davati novac) u rupu bez dna", naglasio je Hahn.

No, istaknuo je i to da međunarodni donatori moraju međusobno iznjedriti jedinstveni popis reformi koje bi Ukrajina morala provesti ako želi dobiti prijeko potrebna novčana sredstva, umjesto da svaka pojedinačna donatorska zemlja i MMF vlastima u Kijevu predaju vlastiti popis zahtjeva.