Objava izvješća Carle del Ponte odgođena do 7. lipnja
Tekst se nastavlja ispod oglasa
IZVJEŠĆE glavne tužiteljice ICTY-a Carle del Ponte Vijeću sigurnosti UN-a, čije je objavljivanje sama tužiteljica najavila za danas, neće biti objavljeno prije 7. lipnja, potvrđeno je Hini iz ureda glasnogovornice Tužiteljstva.
Odluka o odgodi objave izvješća donesena je danas, navedeno je iz haškog ureda, bez navođenja razloga za takvu odluku.
Prije je najavljeno da će Del Ponte 6. lipnja s izvješćem upoznati predsjedavajućeg Vijeća ministara EU, luksemburškog ministra vanjskih poslova Jeana Asselborna, što je mogući razlog odgode.
Del Ponte je u četvrtak navečer na zajedničkoj konferenciji za novinare s premijerom Ivom Sanaderom u Zagrebu, kazala kako "misli da će izviješće biti objavljeno sutra".
Redovito polugodišnje izvješće o napretku u provedbi strategije završetka rada ICTY-a i suradnji zemalja sa sudom, Del Ponte će u Vijeću sigurnosti predstaviti 13. lipnja.
U nacrtu izvješća, o kojem danas izvješćuje Reuters, kaže se da je Hrvatska ostvarila napredak u posljednja dva mjeseca i da se u postojanje političke volje za djelovanje više ne može sumnjati.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Međutim, bitno je da se suradnju za sada ne može opisati kao potpunu. To je tekst (izvješća) i ona ga neće izmijeniti", kazao je Reutersu visoki diplomat EU nakon brifinga s Del Ponte u Zagrebu.
"Puna suradnja" preduvjet je za početak pristupnih pregovora Hrvatske s EU, pa će se o njima u Bruxellesu vjerojatno odlučivati tek na jesen, nakon što tužiteljica sačini novu procjenu suradnje koju je najavila za "tri do četiri mjeseca", piše Reuters.
U međuvremenu, od summita Unije od 16. do 17. lipnja očekuje se da pozdravi napredak koji je Hrvatska postigla u rješavanju slučaja Gotovina i podrži nastavak tih napora.
U nacrtu izvješća Vijeću sigurnosti, čije je izvatke u petak objavio "Vjesnik", suradnja Hrvatske s Tužiteljstvom obrađuje se u dva različito intonirana poglavlja, vezana za razdoblje prije i nakon početka provedbe Akcijskog plana za lociranje Gotovine.
U prvom poglavlju tužiteljica izražava žaljenje što, u odnosu na posljednje obraćanje Vijeću 23. studenoga 2004., ne može izvijestiti o znatnijem napretku u naporima hrvatskih vlasti da lociraju, uhite i prebace Antu Gotovinu u Haag, uz napomenu kako ti napori nisu bili "ni fokusirani, niti uvjerljivi". Izražava se i sumnja u "istinsku spremnost" hrvatskih vlasti da uhite bjegunca, te navodi kako su u Zagrebu prednost davali dobrovoljnoj predaji.
Tužiteljica spominje i više incidenata, u kojima je "manipulirano osjetljivim informacijama kako bi se opstruirala istraga protiv Gotovine i mreže koja ga štiti". Također ističe i medijske kampanje, ponekad bazirane na povjerljivim dokumentima koji su "procurili" do medija ili na iskrivljenom tumačenju sudskih dokumenata, koje su pokušale diskreditirati ICTY ili njegove partnere u Zagrebu.
"To pokazuje da je mreža koja podržava Gotovinu unutar institucija i dalje u dobrom stanju i aktivna, i da protiv njih nije bilo odlučnih poteza", konstatira Del Ponte.
Drugo poglavlje posvećeno je vladinom Akcijskom planu za lociranje Gotovine, koji se provodi od 26. travnja ove godine.
"Hrvatska vlada sada pruža nova obećanja, izrađen je akcijski plan. Ako bude provođen s potrebnom odlučnošću, taj plan ima potencijal za snažan udar na Gotovininu mrežu potpore i osiguranje detaljnih obavještajnih informacija o boravištu bjegunca. To bi mogao biti početak ozbiljne operacije. Međutim, konačna se procjena ne može donijeti odmah. Trebat će tri do četiri mjeseca da se procjeni da li, ovoga puta napokon, Hrvatska čini sve što može da locira i uhiti Gotovinu. Ako hrvatske vlasti pokažu potrebnu odlučnost, tada ili Gotovina treba biti doveden u Haag, ili hrvatske vlasti trebaju osigurati sve detaljne informacije koje mogu voditi njegovom uhićenju. Za sada se, međutim, suradnja ne može opisati kao potpuna", zaključuje tužiteljica.
"Nama ne treba nužno Gotovina u Haagu. Treba nam dokaz da je učinjeno sve kako bi ga se lociralo, ali će za to trebati vremena", kazao je diplomat EU za Reuters.
Napuštanje formule da "puna suradnja znači Gotovina u Haagu" u korist one da treba "dokazati kako je učinjeno najviše moguće" u traganju za njim, jedan drugi zapadni diplomat prognozira kao "najvjerojatniji razvoj događaja".
"Akcijski plan pokazuje da Gotovina neće skoro biti uhićen, nego da će se vlada fokusirati na pokušaje da uvjeri EU da čini najbolje što može", ocijenio je taj diplomat.
U prethodnom izvješću UN-u 23. studenoga 2004. Del Ponte je inzistirala da je Gotovina u Hrvatskoj, gdje je viđen prošloga ljeta, da poduzeti napori vlade u traganju za njim nisu "ni djelotvorni ni ozbiljni... i bez konkretnih rezultata".
"Čim Gotovina bude u Haagu, bit će moguće reći da Hrvatska u potpunosti surađuje s Tribunalom", inzistirala je tada Del Ponte.
Odluka o odgodi objave izvješća donesena je danas, navedeno je iz haškog ureda, bez navođenja razloga za takvu odluku.
Prije je najavljeno da će Del Ponte 6. lipnja s izvješćem upoznati predsjedavajućeg Vijeća ministara EU, luksemburškog ministra vanjskih poslova Jeana Asselborna, što je mogući razlog odgode.
Del Ponte je u četvrtak navečer na zajedničkoj konferenciji za novinare s premijerom Ivom Sanaderom u Zagrebu, kazala kako "misli da će izviješće biti objavljeno sutra".
Redovito polugodišnje izvješće o napretku u provedbi strategije završetka rada ICTY-a i suradnji zemalja sa sudom, Del Ponte će u Vijeću sigurnosti predstaviti 13. lipnja.
U nacrtu izvješća, o kojem danas izvješćuje Reuters, kaže se da je Hrvatska ostvarila napredak u posljednja dva mjeseca i da se u postojanje političke volje za djelovanje više ne može sumnjati.
"Međutim, bitno je da se suradnju za sada ne može opisati kao potpunu. To je tekst (izvješća) i ona ga neće izmijeniti", kazao je Reutersu visoki diplomat EU nakon brifinga s Del Ponte u Zagrebu.
"Puna suradnja" preduvjet je za početak pristupnih pregovora Hrvatske s EU, pa će se o njima u Bruxellesu vjerojatno odlučivati tek na jesen, nakon što tužiteljica sačini novu procjenu suradnje koju je najavila za "tri do četiri mjeseca", piše Reuters.
U međuvremenu, od summita Unije od 16. do 17. lipnja očekuje se da pozdravi napredak koji je Hrvatska postigla u rješavanju slučaja Gotovina i podrži nastavak tih napora.
U nacrtu izvješća Vijeću sigurnosti, čije je izvatke u petak objavio "Vjesnik", suradnja Hrvatske s Tužiteljstvom obrađuje se u dva različito intonirana poglavlja, vezana za razdoblje prije i nakon početka provedbe Akcijskog plana za lociranje Gotovine.
U prvom poglavlju tužiteljica izražava žaljenje što, u odnosu na posljednje obraćanje Vijeću 23. studenoga 2004., ne može izvijestiti o znatnijem napretku u naporima hrvatskih vlasti da lociraju, uhite i prebace Antu Gotovinu u Haag, uz napomenu kako ti napori nisu bili "ni fokusirani, niti uvjerljivi". Izražava se i sumnja u "istinsku spremnost" hrvatskih vlasti da uhite bjegunca, te navodi kako su u Zagrebu prednost davali dobrovoljnoj predaji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tužiteljica spominje i više incidenata, u kojima je "manipulirano osjetljivim informacijama kako bi se opstruirala istraga protiv Gotovine i mreže koja ga štiti". Također ističe i medijske kampanje, ponekad bazirane na povjerljivim dokumentima koji su "procurili" do medija ili na iskrivljenom tumačenju sudskih dokumenata, koje su pokušale diskreditirati ICTY ili njegove partnere u Zagrebu.
"To pokazuje da je mreža koja podržava Gotovinu unutar institucija i dalje u dobrom stanju i aktivna, i da protiv njih nije bilo odlučnih poteza", konstatira Del Ponte.
Drugo poglavlje posvećeno je vladinom Akcijskom planu za lociranje Gotovine, koji se provodi od 26. travnja ove godine.
"Hrvatska vlada sada pruža nova obećanja, izrađen je akcijski plan. Ako bude provođen s potrebnom odlučnošću, taj plan ima potencijal za snažan udar na Gotovininu mrežu potpore i osiguranje detaljnih obavještajnih informacija o boravištu bjegunca. To bi mogao biti početak ozbiljne operacije. Međutim, konačna se procjena ne može donijeti odmah. Trebat će tri do četiri mjeseca da se procjeni da li, ovoga puta napokon, Hrvatska čini sve što može da locira i uhiti Gotovinu. Ako hrvatske vlasti pokažu potrebnu odlučnost, tada ili Gotovina treba biti doveden u Haag, ili hrvatske vlasti trebaju osigurati sve detaljne informacije koje mogu voditi njegovom uhićenju. Za sada se, međutim, suradnja ne može opisati kao potpuna", zaključuje tužiteljica.
"Nama ne treba nužno Gotovina u Haagu. Treba nam dokaz da je učinjeno sve kako bi ga se lociralo, ali će za to trebati vremena", kazao je diplomat EU za Reuters.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Napuštanje formule da "puna suradnja znači Gotovina u Haagu" u korist one da treba "dokazati kako je učinjeno najviše moguće" u traganju za njim, jedan drugi zapadni diplomat prognozira kao "najvjerojatniji razvoj događaja".
"Akcijski plan pokazuje da Gotovina neće skoro biti uhićen, nego da će se vlada fokusirati na pokušaje da uvjeri EU da čini najbolje što može", ocijenio je taj diplomat.
U prethodnom izvješću UN-u 23. studenoga 2004. Del Ponte je inzistirala da je Gotovina u Hrvatskoj, gdje je viđen prošloga ljeta, da poduzeti napori vlade u traganju za njim nisu "ni djelotvorni ni ozbiljni... i bez konkretnih rezultata".
"Čim Gotovina bude u Haagu, bit će moguće reći da Hrvatska u potpunosti surađuje s Tribunalom", inzistirala je tada Del Ponte.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati