54.82.81.154 US
 

Objavljen godišnjak "Scrinia slavonica"

Piše:
subota, 8.1.2005. 13:46
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Povjesničar Zdravko Dizdar u najnovijem godišnjaku "Scrinia slavonica" (4./2004.) na temelju istraživanja izvorne građe i literature rasvjetljava politička kretanja te osobito osnutak i djelatnost četničkih udruga na području Vukovara i vukovarskog kotara u doba Kraljevine Jugoslavije.

Četvrti svezak godišnjaka (608 str.), koji objavljuje slavonskobrodska Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, ima pet cjelina - Od anatike do ranog novovjekovlja, Suvremena povijest - 19. i 20. stoljeće, Podrijetlo Jana Panonija: novija istraživanja u madžarskoj historiografiji, Građa i Kritike, prikazi, osvrti.

U znanstvenom članku "Osnivanje i djelatnost četničkih udruženja na području grada i kotara Vukovar u monarhističkoj Jugoslaviji (1918.-1941.)" Dizdar navodi kako se u dosadašnjoj historiografiji o političkim kretanjima na tom području, a osobito o četničkim udrugama kroz koje je prošlo oko tisuću ljudi i njihovoj djelatnosti nije posebno pisalo.

"U literaturi o četničkoj organizaciji na vukovarskom području u razdoblju Kraljevine Jugoslavije gotovo nigdje nema spomena, pa čak ni u najnovijim radovima o Vukovaru", napominje autor.

Osnutak četničkih udruga i njihovo organiziranje počeli su godine 1925., kad su u Vukovaru i u 11 okolnih mjesta osnovani pododbori Udruženja srpskih četnika Petar Mrkonjić za Kralja i Otadžbinu iz Beograda, kao ekspoziture Radikalne narodne stranke Nikole Pašića.

Po riječima autora članka, vukovarski kotar je u monarhističkoj Jugoslaviji vladajuća velikosrpska politika odredila kao "srbijansko interesno područje" te ga se na različite načine nastojalo pretvoriti u "srpski kraj".

"Kako je nesrpsko stanovništvo činilo oko 65 posto stanovništva, odmah je počela promjena njegove nacionalne strukture u korist Srba", napominje Dizdar, dodajući kako je slijedilo na vukovarskom području plansko naseljavanje više od 8000 Srba dobrovoljaca i kolonista, uz zabranu naseljavanja Hrvata.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Na udaru naseljavanja i kolonizacije, u prvome redu po stranačkom ključu, posebno se našao veleposjed vukovarskoga grofa Eltza, ističe se u članku.

Od 25 novih dobrovoljačkih naselja čak je 15 nastalo na posjedima grofova Eltz, a od tisuću koloniziranih obitelji iz Crne Gore, Like, Bosne i iz Srbije samo dvije su bile katoličke vjere. Ostale su bile pravoslavne vjere.

Po Dizdarovim riječima, četnici su na vukovarskom području imali poseban cilj - pomoći velikosrpskim vlastima u suzbijanju najprije komunističkog pokreta, a zatim i hrvatskoga nacionalnog pokreta okupljenog oko HSS-a, te djelovati na srbizaciju toga prostora.

Brutalan teror vlasti i četnika izazvao je odlučan otpor stanovnika Vukovara i vukovarskog kotara, a osim Hrvata, napominje autor, ispriječio im se i dio Srba okupljen oko Pribičevićeva SDS-a.

Dizdar smatra da je međuratno razdoblje bilo uvod u događaje tijekom Drugoga svjetskog rata, kada su se snažno radikalizirali odnosi, što je u ratnim uvjetima imalo tragične posljedice kad je riječ o ustaškom režimu prema Srbima, ali i sljedbenicima četničkog programa prema Hrvatima i ostalim narodima.

(Hina) xmc ysp

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije