U sklopu petosveščanoga znanstvenonakladničkoga niza "Hrvatska i Europa Kultura, znanost i umjetnost" objavljen je treći svezak toga velikog izdavačkog poduhvata "Barok i prosvjetiteljstvo (XVII.XVIII. stoljeće)", koji je uredio teolog i kulturni povjesničar Ivan Golub.

Projekt "Hrvatska i Europa" jedan od najvažnijih u povijesti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), a svrha mu je svijetu, napose Europi, dati objektivni znanstveni uvid u hrvatsku povijest, znanost i kulturu.L

Pokretač i glavni urednik edicje, koja će, osim na hrvatskom, biti objavljena na francuskom i engleskom jeziku, poznati muzikolog i kulturolog akademik Ivan Supičić ističe kako nakon pojave prvoga sveska, koji je bio predstavljen u Londonu, Vatikanu i Parizu, nije bilo čovjeka koji nije bio iznenađen bogatstvom hrvatske kulture zahvaljujući kojoj smo, kako napominje, odavna bili u Europi i Europa u Hrvatskoj.

To je grandiozno, mi nismo znali da imate takvu kulturu, riječi su koje je akademik Supičić imao priliku čuti na raznim mjestima u svijetu i Europi, uz riječi potpore - samo nastavite.

U trećem svesku "Barok i prosvjetiteljstvo" (787 str.), koji urednik Ivan Golub naziva knjižnim zdanjem, spomenikom posebno znamenitog doba hrvatske kulture i duha, znanosti i umjetnosti, objavljeni su radovi 54 hrvatska akademika, znanstvenika, sveučilišna profesora i biskupa u osam cjelina - Hrvatska i europski prostor, Društvo, pravo, religija, kultura, Znanost, Jezik, Književnost, Urbanizam i arhitektura, Likovna umjetnost i Glazbena umjetnost .

Po urednikovim riječima, barokni je stil izrazito europski, a u Hrvatskoj je barok i te kako udomljen, što znači da je Hrvatska u Europi doma. Prosvjetiteljstvo, susljednik baroka u Hrvatskoj, u kojemu prednost ima mišljenje, dobilo je pak, kako napominje Golub, širi prostor i oslobođene krajeve, palo je na plodno i prosvijećenosti željno i žedno tlo.

Akademik Supičić ističe kako i treći svezak, koji krase izbor iz bogate likovne baštine dvaju razdoblja, potvrđuje neprijepornu izvornost hrvatske kulture, neprekinuti kontinuitet hrvatskoga narodnog identiteta i jezika, sve bogatstvo u bujnost umjetničkog stvaralaštva i znanstvenog rada Hrvata usprkos svim nepovoljnim i često krajnje dramatičnim povijesnim zbivanjima koji su ugrožavali samu opstojnost Hrvatske i Hrvata.

Po njegovim riječima, dovršetak toga petosveščanog niza, prave riznice znanja i duha, može se očekivati do kraja 2007., do kad bi se trebala objaviti i dva preostala sveska - Moderna hrvatska kultura i Suvremena hrvatska kultura.

Izdavanje svezaka na francuski i engleski jezik, na kojima je dosad objavljen samo prvi svezak, usporili su strani suizdavači, koji su, napose engleski, otezali s lekturom.

Supičić smatra da bi bilo dobro da se taj knjižni niz, kojemu svi priznaju koncepcijsku originalnost jer daje presjek hrvatske kulture, znanosti i umjetnosti, objavi i na njemačkom jeziku, po mogućnosti na talijanskom i španjolskom, te na slavenskim jezicima, ponajprije na ruskom i poljskom.

Knjižni niz "Hrvatska i Europa - Kultura, znanost umjetnost" namijenjen je zbog svojeg opsega, ponajprije knjižnicama i znanstvenim ustanovama, no, kako napominje glavni urednik, on bi trebao poslužiti kao izvor za objavljivanje raznih izvedenih izdanja.

Prvi svezak "Srednji vijek (VII.-XII. stoljeće), koji se odnosi na rano razdoblje hrvatske kulture, objavio je na hrvatskom jeziku HAZU godine 1997. zajedno s izdavačkom kućom AGM.

Sljedeća dva sveska - "Srednji vijek i renesansa (XIII-XVI. stoljeće)" te "Barok i prosvjetitejstvo (XVII.-XVIII. stoljeće)" HAZU je objavio sa Školskom knjigom.

Prva tri sveska sadržavaju 120 priloga stotinjak autora, a obrađeno je 1200 godina hrvatske povijesti i kulture.

(Hina) xmc ymc