54.224.203.224 US
 

OBJAVLJEN TROBROJ "FORUMA" - KATIČIĆ I KOVAČEC O HRVATSKOM JEZIČNOM STANDARDU

Piše:
četvrtak, 18.3.2004. 11:38
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

U najnovijem trobroju (siječanjožujak 2004.) časopisa "Forum", mjesečnika Razreda za književnost HAZUa, na prvom mjestu objavljena su izlaganja Radoslava Katičića i Augusta Kovačeca o hrvatskom jezičnom standardu, koja su održali 27. siječnja na javnom predavanju u HAZUu.

Radoslav Katičić u tekstu "Hrvatski jezični standard" kritizira projektni zadatak bivše hrvatske Vlade o radu "na postizanju hrvatskog jezičnog standarda".

U službenom glasilu Narodne novine od 22. listopada 2003. objavljena je odluka o izradi Strategije razvitka jezične kulture koju je donijela Vlada. "Projektni zadatak jest izrada Strategije, što će uključivati rad na postizanju hrvatskog jezičnog standarda", stoji u odluci.

"Iz toga proizlazi da hrvatskog standarda nema, da ga treba tek postizati", ističe Katičić i dodaje kako je to postizanje počelo još na prijelazu iz 16. stoljeća u 17. te je dovršeno prije dobrih sto godina i od tada hrvatski jezični standard dobro funkcionira i razvija se kao što se svaki jezični standard razvija i prilagođuje novim zadatcima koji mu se postavljaju.

Katičić stoga upozorava kako "Hrvatska u kojoj Vlada u Službenom listu (22. listopada 2003.) objavljuje takvu formulaciju nije Hrvatska utemeljena na znanju".

Smatra kako je teško reći "je li to neznanje onoga koji je takvu formulaciju sročio", ili je pak taj računao "s neznanjem u našoj kulturnoj javnosti", kako bi "destabilizirao hrvatski jezični standard, koji postoji i velika je stečevina, te je time omogućio da se nametne drugi koji će više odgovarati njegovim shvaćanjma i bolje podupirati njegove težnje".

U tekstu "Izazovi globalizacije i hrvatski jezični sandard" August Kovačec ističe kako je nekoliko problema koji se danas osobito oštro u vezi sa standardnim jezikom postavljaju u odnosu na proces globalizacije i u odnosu na eventualni ulazak Hrvatske u europske integracije.

"Država bi morala osigurati da brigu o standardnom jeziku i njegovu razvoju sustavno i dugoročno vode mjerodavne znanstvene i stručne ustanove", ističe Kovačec i dodaje kako bi jezik službenih glasila, školskih udžbenika, javnih akata, zakona i zakonskih odredaba itd. "morao obavezeno biti prilagođen normama standardnog jezika". Osim toga, istom, kako napominje, ako se sami dosljedno s poštovanjem odnosimo prema vlastitom standardnom jeziku, moći ćemo očekivati da će to činiti i drugi.

"Istom kada uspijemo na svim uporabnim razinama ostvariti poštivanje normi standardnoga jezika, moći ćemo se uhvatiti u koštac s brojnim problemima koje sa sobom nosi globalizacija i eventualno uključivanje u europske integracije".

Kovačec upozorava kako u velikim zapadnim zemljama, ne samo da je "za hrvatski jezik nerijetko i dalje zadržan nekadašnji dvojni naziv, nego se i hrvatska jezična posebnost svjesno zanemaruje u ime fiktivnih jezičnih jedinstava".

Dodaje kako postoji dojam da hrvatski službeni predstavnici u inozemstvu, kao ni hrvatski političari u posjetima zapadnim zemljama, o tom pitanju uopće ne vode računa.

"Takav odnos države može nas skupo stajati: može se dogoditi da budemo primljeni u Europsku zajednicu bez vlastitog jezika, odnosno bez imena vlastitog jezika", upozorava Kovačec.

"Forum" objavljuje In memoriam Ivi Frangešu "Zbogom, gosparu Ivo" Miroslava Šicela, prozu Irene Lukšić, Antuna Paveškovića i Roberta Mlinareca, pjesme mekedonskog pjesnika Bogumila Gjuzela, slovenskog pjesnika Saše Vegrija, dramu "Molly Sweeney" irskoga dramskoga pisca Briana Friela (1929.), pjesme hrvatskih pjesnika Hrvatskog zagorja, Međimurja i Podravine (E. Fišer, I. Golub, B. Jelušić, I. Kalinski, Z. Kovač, I. Kutnjak, B. Pažur, D. Peričić, S. Petrović), zatim devet japanskih kratkih priča (F. Saisho, I. Akiyama, Y. Mizuki, Y. Shibaki, J. Fujii, S. Kawachi, I. Kayama, Y. Mishima, Y. Miyamoto), pjesme Stjepana Šešelja i Pere Pavlovića, "Antičke šetnje" Radoslava Katičića, "Čitanje Sasinovih Razboja od Turaka" Pavla Pavličića, "Priču o velikom slikaru" Rafe Bogišića, "Tabu-temu o intelektualcima" Josipa Grbelje, "Svećenike i čarobnjake" Nikole Batušića, "Krleža i Lacković: Thantopolis" Mladena Hanzlovkyja te "Književni meridijan" Seada Begovića.

(Hina) xmc ymc

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije