Foto: AFP

HAŠKI SUD danas je objavio i žalbu generala Mladena Markača. Jučer je objavljena žalba generala Ante Gotovina

"Raspravno vijeće Haškoga suda u presudi je pogrešno zaključilo, oslanjajući se svoje pogrešno tumačenje transkripta Brijunskog sastanka kao jedinog dokaza, da je prije operacije Oluja osmišljen udruženi zločinački pothvat cilj kojega je bilo trajno uklanjanje srpskog stanovništva činjenjem zločina, te da je general Mladan Markač u njemu sudjelovao i značajno mu pridonio", navodi se u žalbi Markačeve obrane.

U žalbi se također poručuje da je "raspravno vijeće pogriješilo utvrđujući da je postojao takav udruženi zločinački pothvat i da je nakon što je pogrešno utvrdilo njegovo postojanje pogriješilo i utvrdivši da je žalitelj odgovoran na temelju njegova navodnog značajnog doprinosa udruženom zločinačkom pothvatu".

Više od pola žalbe posvećeno postojanju udruženog zločinačkog pothvata

Više od polovice žalbe dugačke 118 stranica posvećeno je zaključcima vijeća o postojanju udruženog zločinačkog pothvata. Branitelji ističu da je raspravno vijeće počinilo i pravne i činjenične pogreške u analizi Brijunskog sastanka na kojem je hrvatski vojni vrh predvođen predsjednikom Franjom Tuđmanom 31. srpnja 1995. planirao Oluju. Iscrpno se analiziraju ključni dijelovi Brijunskog transkripta, poput rasprave o otvaranju koridora za evakuaciju srpskih civila na početku Oluje.

Obrana zaključku suda da je put za izvlačenje civila na početku Oluje ostavljen radi trajnog uklanjanja srpskog stanovništva suprostavlja druge moguće legalne razloge koje je vijeće ignoriralo, poput osiguranja brze vojne akcije i brzog demoraliziranja protivnika ili izbjegavanje žrtava u hrvatskim snagama.

Također ističe da na na suđenju nije izveden nijedan svjedok koji bi osvijetlio i neke druge okolnosti poput udaljenosti Markača od drugih sudionika na sastanku te činjenice je li uopće bio čitavo vrijeme u dvorani uključujući i u trenutku dok su izgovarane rečenice na kojima vijeće gradi zaključak o udruženom zločinačkom pothvatu.

"Ako cijeli predmet protiv žalitelja u pogledu udruženog zločinačkog pothvata ovisi o tome je li čuo ili nije čuo jednu riječ a o tome nema nikakva dokaza - to ilustrira koliko je apsurdno tanak predmet protiv žalitelja", piše u žalbi.

Obrana upozorava i da su Markačeve opaske na sastanku ograničene na operativna pitanja te da nema nikakvih dokaza niti da je bio svjestan nekog zločinačkog plana niti da se s njime suglasio te ističe da je pravno pogrešno iz same nazočnosti sastanku izvlačiti zaključak o nužnom članstvu u udruženom zločinačkom pothvatu.

"Gotovinina rečenica potkopava tezu vijeća o topničkim napadima"

Također upozorava i da Gotovinine riječi na Brijunskom sastanku uoči Oluje, a koje su jedan od važnijih temelja njegove osuđujuće presude, da veliki broj civila već odlazi iz Knina i da će se njihov broj smanjiti održavanjem pritiska, Vijeće pogrešno intereptira kao dokaz njegova sudjelovanja u udruženom zločinačkom pothvatu umjesto da ih tumači u kontekstu Tuđmanove rečenice koja je prethodila, a po kojoj odlazak civila za sobom povlači odlazak neprijateljskih snaga i time vodi do brže vojne pobjede.

U žalbi se napominje i da je ta Gotovinina rečenica, izrečena nekoliko dana prije Oluje, potkopava glavnu tezu sudskog vijeća u presudi o progonu civila u velikom broju topničkim napadima hrvatskih snaga tek u prvim danima Oluje.

Obrana smatra da Vijeće nije uzelo u obzir oslobađajuće dokaze, poput sastanka Šušak-Markač 2. kolovoza 1995. na kojem je zaključeno da se svi prijestupi moraju spriječiti. "Vijeće to zaobilazi redefiniranjem udruženog zločinačkog pothvata na način da nedosljedno tvrdi da on nije uključivao palež i pljačku, ali jest progon, iako kasnije na mala vrata uvlači i palež i pljačku kao zločine podvedene pod prošireni zločinački pothvat".

Generali Mladen Markač i Ante Gotovina su 15. travnja travnja nepravomoćno osuđeni zbog udruženog zločinačkog pothvata na 18 odnosno 24 godina zatvora, kao i za ratne zločine počinjene nad srpskim civilima tijekom i nakon Oluje.