54.234.247.118 US
 

OBJAVLJENA KNJIGA "SPOMENIČKA BAŠTINA BOKE KOTORSKE" CVITA FISKOVIĆA

Piše:
ponedjeljak, 24.5.2004. 12:13
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Matica je hrvatska u biblioteci "Redovita izdanja za članstvo" objavila knjigu studija i raščlamba Cvita Fiskovića (1908.1996.) o spomeničkoj baštini Boke kotorske, koja se gotovo ni po čemu ne odvaja od bitnih značajka kulture Hrvata na obalama Jadrana.

Fiskovićevi tekstovi, objedinjeni u knjizi "Spomenička baština Boke kotorske", koje je autor objavio u raznim časopisima i zbornicima, u razdoblju od 1941. do 1986., rekonstruiraju duhovnu i životnu realnost bokokotorskog zaljeva, od srednjeg vijeka do početka 19. stoljeća.

Prva autorova bokeljska tema bila je krstionica iz 8. stoljeća u kotorskoj katedrali sv. Tripuna. Fisković tu krstionicu smatra rijetkim spomenikom te vrste iz onoga razdoblja kad su umjetnici povezali umjetnost kasne antike s umjetnošću ranoga srednjeg vijeka.

Od najstarijih naših krstionica s kraja 8. ili početka 9. stoljeća sačuvala se tek ninska krstionica na kojoj je uklesano ime kneza Višeslava i čuva se u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.

Fiskovićeva opširna studija "O umjetničkim spomenicima grada Kotora", objavljena prvi put 1953., uvrštena na početak knjige, smatra se najzaokruženijom cjelinom u kojoj su obrađeni svi segmenti umjetničke baštine Kotora, posebno katedrala sv. Tripuna.

"Fiskovićeva metoda unakrsnog opisivanja i vještina da pomoću detalja obasja cjelinu prošlosti, mogla bi biti ogledni primjer da se predoči punina života u danas avetinjski pustom Perastu, razvalinama dobrotskih palača i crkava, zapuštenom Prčanju", piše priređivač knjige Radoslav Tomić u uvodnom tekstu "Boka kotorska u djelu Cvita Fiskovića".
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Kao povjesničar umjetnosti, osim umjetničkoga blaga, Fisković se bavio pomorskim temama - borbom Bokelja s gusarima i Turcima, sukobom Peraštanina Josipa Bronze s alžirskim ratnim brodovima, dolaskom Rusa u Perast na izučavanje pomorskih vještina, zatim narodnim običajem "gađanja kokota" u Boki, Budvi, Dalmatinskoj zagori i Orebićima.

Gađanje puškom ili topom živoga pijevca pričvršćenog na dasci sred morskih valova javilo se prvi put u Perastu 1754., prigodom proslave stogodišnjice pobjede na Turcima 15. svibnja 1654.

Posljednji je rad u Fiskovićevoj knjizi "Boka kotorska u akvarelima Fedora Karacsaya iz prve polovice 19. stoljeća". Taj austrijski pukovnik izradio je stotinu akvarelnih crteža, među kojima su najbrojniji Boke kotorske, i oni, po Fiskovićevoj ocjeni, imaju "za našu kulturnu povijest poseban značaj".

"Ti akvareli zvog svog kolorita spadaju među najstarije obojene prikaze Boke kotorske i nekih dalmatinskih priobalnih gradića", napominje Fisković.

(Hina) xmc ymc

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije