Objavljena zbirka povijesnih rasprava "Hrvati i Goti"
Tekst se nastavlja ispod oglasa
SPLITSKI nakladnik "Marjan tisak" objavio je zbirku rasprava iz rane hrvatske povijesti "Hrvati i Goti", koju je priredio Robert Tafra.
Uvodnu raspravu je napisao stručnjak za pitanja hrvatske etnogeneze Ivan Mužić.
Potankom analizom povijesnih izvora, kao što su Porfirogenetov "De administrando imperio", Dukljaninov "Sclavorum regnum" i Tomina Historia salonitana, Mužić ističe da se na područje rimske Dalmacije u VI. stoljeću doseljuje narod tzv. Goto-Slavena.
On središte njihove državne organizacije smješta na prostoru negdašnje Liburnije, odnosno današnjih hrvatskih pokrajina Gacke i Like.
Oni će se nametnuti starosjediocima Dalmatima, koje Mužić kao "Dalmatine" pronalazi u tituliranju hrvatskih narodnih vladara.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U prvom dijelu knjige objavljeni su radovi o Gotima uglednih mediavelista kao što su Jakob Kelemina, Stjepan Antoljak, Đuro Basler i Ante Uglešić.
Rasprava arheologa Mihovila Abramića tiskana je na talijanskom, a Gregora Čremošnika na njemačkom jeziku.
Drugi dio knjige u prilozima donosi raspravu o Hrvatima i Srbima negdašnjeg austrijskog sveučilišnog profesora Ljudevita Gumplowitza, prvoga hrvatskoga gotoslova Kerubina Šegvića, jezikoslovca Josipa Hamma o podrijetlu glagoljice te Gregora Čremošnika o srednjovjekovnom bogumilstvu u Bosni.
Na kraju bibliografica Neda Anzulović objavljuje popis literature o Gotima u Hrvatskoj i susjednim zemljama.
Uvodnu raspravu je napisao stručnjak za pitanja hrvatske etnogeneze Ivan Mužić.
Potankom analizom povijesnih izvora, kao što su Porfirogenetov "De administrando imperio", Dukljaninov "Sclavorum regnum" i Tomina Historia salonitana, Mužić ističe da se na područje rimske Dalmacije u VI. stoljeću doseljuje narod tzv. Goto-Slavena.
On središte njihove državne organizacije smješta na prostoru negdašnje Liburnije, odnosno današnjih hrvatskih pokrajina Gacke i Like.
Oni će se nametnuti starosjediocima Dalmatima, koje Mužić kao "Dalmatine" pronalazi u tituliranju hrvatskih narodnih vladara.
U prvom dijelu knjige objavljeni su radovi o Gotima uglednih mediavelista kao što su Jakob Kelemina, Stjepan Antoljak, Đuro Basler i Ante Uglešić.
Rasprava arheologa Mihovila Abramića tiskana je na talijanskom, a Gregora Čremošnika na njemačkom jeziku.
Drugi dio knjige u prilozima donosi raspravu o Hrvatima i Srbima negdašnjeg austrijskog sveučilišnog profesora Ljudevita Gumplowitza, prvoga hrvatskoga gotoslova Kerubina Šegvića, jezikoslovca Josipa Hamma o podrijetlu glagoljice te Gregora Čremošnika o srednjovjekovnom bogumilstvu u Bosni.
Na kraju bibliografica Neda Anzulović objavljuje popis literature o Gotima u Hrvatskoj i susjednim zemljama.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati