Foto: FAH

BRITANSKI premijer Tony Blair američkom je predsjedniku Georgeu W. Bushu osam mjeseci prije napada na Irak 2003. pisao kako će ga podržati "bez obzira na sve", iako je izrazio brojne rezerve oko moguće vojne operacije.

Sadržaj klasificiranih diplomatskih bilješki od 28. srpnja 2002. otkriven je u srijedu u sklopu predstavljanja rezultata sedmogodišnje britanske istrage o iračkom sukobu.

U svojoj prvoj rečenici Blair Bushu daje obećanje da će "biti s njim bez obzira na sve".

Izvještaj istrage citira visokorangiranog Blairovog pomoćnika koji govori kako je s drugim savjetnikom pokušavao uvjeriti Blaira da odustane od tog dalekosežnog obećanja. Pomoćnik je istražiteljima rekao kako je Blair ignorirao njegove savjete.

Ta bilješka značajna je u svjetlu ustrajnih optužbi Blairovih kritičara da je on Washingtonova "pudlica", te da je njegova pokornost Britaniju odvela u katastrofalan sukob.

Blair je to demantirao i istražiteljima rekao kako "ne bi mogao i nije ponudio neku vrstu 'bjanko čeka' na metode ostvarivanja zajedničkih ciljeva".

U poruci poslanoj Bushu britanski premijer izražava svoju zabrinutost da će svrgavanje iračkog diktatora Saddama Husseina biti znatno teže nego prošle vojne intervencije od Zaljevskog rata 1991. godine.

"Ovo je trenutak da otvoreno procijenimo teškoće", rekao je Blair, dodavši kako je planiranje te strategije najteže dosad.

"Vojni aspekt ovoga je veoma riskantan"

"Ovo nije Kosovo. Nije Afganistan. Nije čak ni Zaljevski rat. Vojni aspekt ovoga je veoma riskantan", zaključuje Blair.

Blair zatim nagoviješta kako bi SAD s britanskom podrškom mogle svrgnuti Husseina, no pita se je li možda potrebna šira koalicija.

"Opasnost je, kao i uvijek kod ovih stvari, u nenamjernim posljedicama. Pretpostavimo da će biti vojnih zavrzlama. Pretpostavimo da će Irak imati neočekivanih civilnih žrtava. Ili da će arapske ulice na kraju proključati", piše Blair.

"Ako brzo pobijedimo, svi će biti naši prijatelji. Ako ne... ubrzo će krenuti optužbe", dodaje.

Njegova suzdržanost bila je na mjestu jer je rat bacio Irak u sektaški sukob u kojem je do 2009. poginulo najmanje 150 tisuća ljudi, većinom civila.

Blair je izrazio zabrinutost i oko toga što Njemačka, Francuska i "vjerojatno" Italija i Španjolska neće podržati nijednu vojnu koaliciju protiv Husseina bez eksplicitnog i posebnog mandata Ujedinjenih naroda.

"U ovom trenutku naš najbolji saveznik bila bi Rusija", napisao je Blair.

Izvještaj istrage pokazuje da je ova prepiska "izražavala osobne stavove gospodina Blaira" te da se o njegovim prijedlozima "nije raspravljalo, niti su se s njima složili njegove kolege".

Izvještaj pokazuje i da je Blairov savjetnik Sir David Manning istražiteljima potvrdio da je pokušao nagovoriti Blaira da odustane od prve rečenice u kojoj izražava svoju odanost "bez obzira na sve". Manningu se činilo da takva konstrukcija "zatvara mogućnosti" i da to nije "razumno".

Jonathan Powell, drugi Blairov savjetnik, složio se da bi se obećanje trebalo maknuti, no "premijer ga je odlučio ostaviti", rekao je Manning istražiteljima.