Objavljeni zapisnici sa zatvorenih McCarthyjevih saslušanja
Tekst se nastavlja ispod oglasa
AMERIČKI Senat objavio je u ponedjeljak zapisnike sa zatvorenih protukomunističkih saslušanja koje je vodio senator Joseph McCarthy, dokumente jednog od najmračnijih razdoblja novije američke povijesti.
Na više od 4.000 stranica zapisana su saslušanja skoro 500 svjedoka koje je McCarthy održavao iza zatvorenih vrata.
McCarthy, republikanac iz Wisconsina, predsjedao je stalnim senatskim Pododborom za istrage 1953. i 1954. na vrhuncu hladnoratovskog sukoba Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza.
Njegov križarski rat protiv komunizma, u kojem je tragao za komunistima u američkoj vladi, u stvarnosti se pokazao kao antikomunistička histerija koju su njegovi kritičari osudili kao lov na vještice, a "makartizam" je postao sinonim za klevetničke napade.
"Osiguravajući pristup širokoj publici zapisnicima o ovom dobu, nadamo se danas da će ispadi makartizma poslužiti kao upozorenje za buduće generacije", rekla je senatorica Susan Collins na konferenciji za novinare predstavljajući zapisnike.
"Stavljajući ove zapisnike na raspolaganje, ne samo znanstvenicima ... nego svakome tko ih želi vidjeti, nadamo se obrazovati današnje mlade ljude o ovom veoma nesretnom poglavlju američke povijesti", kazala je ona.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Zapisnici su objavljeni u ponedjeljak jer je prošao rok od 50 godina predviđen za čuvanje tajnosti dokumenata sa saslušanja. Collinsova je govorila novinarima u istoj prostoriji u kojoj su vođena neka od saslušanja.
McCarthy je saslušavao redom, kako obične tako i slavne ljude i pri tom se nije ustručavao prijetnji.
Na jednom od saslušanja učitelju iz New Yorka prijetio je da će zapisnike poslati gradskom odboru za obrazovanje.
"Pretpostavljam da će ga s ovim svjedočanstvom otpustiti", rekao je McCarthy. Nakon toga je rekao učitelju, "Mogu reći da je svjedočenje vaše žene također predano odboru za obrazovanje. Pretpostavljam da će također biti otpuštena".
Neki od saslušavanih nisu se dali zaplašiti.
Na McCarthyjevu tvrdnju da ima bogatu komunističku prošlost kompozitor Aaron Copland je odgovorio: "Ja provodim svoje dane pišući simfonije, koncerte, balade, a nisam politički mislilac".
Copland, pozvan pred pododbor jer ga je State Department unajmio za predavanja u inozemstvu, priznao je da je radio i s glazbenicima komunistima, ali je sebe opisao kao "lojalnog Amerikanca".
Donald Ritchie, povjesničar američkog Senata, koji je skupio zapisnike, smatra da je McCarthy na svojim saslušanjima ciljao na one koje se dade zastrašiti.
"Tko god mu se suprotstavio na zatvorenim zasjedanjima, i to učinio jasno, naginjao je da ne bude pozvan na javna zasjedanja", rekao je Ritchie. "McCarthy je bio zainteresiran za ljude koje je mogao javno zastrašiti".
Tisuće stranica zapisnika uključuju i one koje je vodio McCarthyjev glavni savjetnik Roy Cohn te, tijekom nekoliko mjeseci, Robert Kennedy, 27-godišnji budući glavni državni odvjetnik.
Na početku svoje karijere Kennedy, gorljiv antikomunist, simpatizirao je s McCarthyjevim ciljevima.
Ritchie kaže da je Kennedy napustio McCarthyjev Odbor u ljeto 1953. nakon tučnjave s Cohnom kojega nije mogao podnijeti, a ne zato što se nije slagao s McCarthyjem.
Početak McCarthyjevog kraja nastupio je kada je počeo tragati za komunistima i u američkoj vojsci i drznuo se zlostavljati i vojne časnike na svojim zatvorenim saslušanjima.
Tako je nakon što je pukovnik Chester Brown odbio odgovarati na pitanja McCarthy rekao da čovjek u američkoj odori "koji odbija dati informacije odboru Senata koji predstavlja američki narod, nije podoban nositi odoru svoje zemlje".
Takvi napadi razbjesnili su tadašnjeg američkog predsjednika Dwighta Eisenhowera, koji je i sam bio istaknuti američki general, i koji je smatrao da je McCarthy otišao predaleko.
Senatori su na konferenciji za novinare ukazali na nasljeđe koje je iza sebe ostavio McCarthy.
"Napadati ljude osobno zbog njihovih političkih uvjerenja i zastrašivati ih jer brane svoja prava, nije nešto čime se ljudi žele baviti, ili dobiti etiketu da se time bave. Etiketa makartizma sada je sredstvo odbijanja", rekao je senator Carl Levin iz Michigana.
McCarthy je osuđen od strane Senata u prosincu 1954., potom izgubio mjesto predsjednika senatskog pododbora nakon što su demokrati sljedećg mjeseca osvojili većinu u Senatu, i potonuo u tamu anonimnosti sve do smrti 1957. u svojoj 47 godini.
Na više od 4.000 stranica zapisana su saslušanja skoro 500 svjedoka koje je McCarthy održavao iza zatvorenih vrata.
McCarthy, republikanac iz Wisconsina, predsjedao je stalnim senatskim Pododborom za istrage 1953. i 1954. na vrhuncu hladnoratovskog sukoba Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza.
Njegov križarski rat protiv komunizma, u kojem je tragao za komunistima u američkoj vladi, u stvarnosti se pokazao kao antikomunistička histerija koju su njegovi kritičari osudili kao lov na vještice, a "makartizam" je postao sinonim za klevetničke napade.
"Osiguravajući pristup širokoj publici zapisnicima o ovom dobu, nadamo se danas da će ispadi makartizma poslužiti kao upozorenje za buduće generacije", rekla je senatorica Susan Collins na konferenciji za novinare predstavljajući zapisnike.
"Stavljajući ove zapisnike na raspolaganje, ne samo znanstvenicima ... nego svakome tko ih želi vidjeti, nadamo se obrazovati današnje mlade ljude o ovom veoma nesretnom poglavlju američke povijesti", kazala je ona.
Zapisnici su objavljeni u ponedjeljak jer je prošao rok od 50 godina predviđen za čuvanje tajnosti dokumenata sa saslušanja. Collinsova je govorila novinarima u istoj prostoriji u kojoj su vođena neka od saslušanja.
McCarthy je saslušavao redom, kako obične tako i slavne ljude i pri tom se nije ustručavao prijetnji.
Na jednom od saslušanja učitelju iz New Yorka prijetio je da će zapisnike poslati gradskom odboru za obrazovanje.
"Pretpostavljam da će ga s ovim svjedočanstvom otpustiti", rekao je McCarthy. Nakon toga je rekao učitelju, "Mogu reći da je svjedočenje vaše žene također predano odboru za obrazovanje. Pretpostavljam da će također biti otpuštena".
Neki od saslušavanih nisu se dali zaplašiti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Na McCarthyjevu tvrdnju da ima bogatu komunističku prošlost kompozitor Aaron Copland je odgovorio: "Ja provodim svoje dane pišući simfonije, koncerte, balade, a nisam politički mislilac".
Copland, pozvan pred pododbor jer ga je State Department unajmio za predavanja u inozemstvu, priznao je da je radio i s glazbenicima komunistima, ali je sebe opisao kao "lojalnog Amerikanca".
Donald Ritchie, povjesničar američkog Senata, koji je skupio zapisnike, smatra da je McCarthy na svojim saslušanjima ciljao na one koje se dade zastrašiti.
"Tko god mu se suprotstavio na zatvorenim zasjedanjima, i to učinio jasno, naginjao je da ne bude pozvan na javna zasjedanja", rekao je Ritchie. "McCarthy je bio zainteresiran za ljude koje je mogao javno zastrašiti".
Tisuće stranica zapisnika uključuju i one koje je vodio McCarthyjev glavni savjetnik Roy Cohn te, tijekom nekoliko mjeseci, Robert Kennedy, 27-godišnji budući glavni državni odvjetnik.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Na početku svoje karijere Kennedy, gorljiv antikomunist, simpatizirao je s McCarthyjevim ciljevima.
Ritchie kaže da je Kennedy napustio McCarthyjev Odbor u ljeto 1953. nakon tučnjave s Cohnom kojega nije mogao podnijeti, a ne zato što se nije slagao s McCarthyjem.
Početak McCarthyjevog kraja nastupio je kada je počeo tragati za komunistima i u američkoj vojsci i drznuo se zlostavljati i vojne časnike na svojim zatvorenim saslušanjima.
Tako je nakon što je pukovnik Chester Brown odbio odgovarati na pitanja McCarthy rekao da čovjek u američkoj odori "koji odbija dati informacije odboru Senata koji predstavlja američki narod, nije podoban nositi odoru svoje zemlje".
Takvi napadi razbjesnili su tadašnjeg američkog predsjednika Dwighta Eisenhowera, koji je i sam bio istaknuti američki general, i koji je smatrao da je McCarthy otišao predaleko.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Senatori su na konferenciji za novinare ukazali na nasljeđe koje je iza sebe ostavio McCarthy.
"Napadati ljude osobno zbog njihovih političkih uvjerenja i zastrašivati ih jer brane svoja prava, nije nešto čime se ljudi žele baviti, ili dobiti etiketu da se time bave. Etiketa makartizma sada je sredstvo odbijanja", rekao je senator Carl Levin iz Michigana.
McCarthy je osuđen od strane Senata u prosincu 1954., potom izgubio mjesto predsjednika senatskog pododbora nakon što su demokrati sljedećg mjeseca osvojili većinu u Senatu, i potonuo u tamu anonimnosti sve do smrti 1957. u svojoj 47 godini.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati