54.90.119.59 US
 

Objektiv: Hoće li Miljenić smijeniti predsjednika Vrhovnog suda ako je prekoračio ovlasti u "Aferi franak"?

Piše: Vedrana Milas/Objektivno.hr
ponedjeljak, 11.5.2015. 13:05
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Hina

U TRAVNJU je predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin izjavio za HRT kako građani mogu očekivati u roku, otprilike četiri tjedna presudu Vrhovnog suda o kolektivnoj tužbi koji su podnijeli korisnici kredita u švicarskim francima, implicirajući presudu u njihovu korist.

"Moramo imati u vidu da taj predmet zahvaća pravne i civilne sudbine velikog broja hrvatskih građana", rekao je za HRT predsjednik Vrhovnog suda, zapanjivši svoju struku. Kako predsjednik Vrhovnog suda zna kada će presuda biti donesena, u kojem roku i u čiju korist, bez obzira o čemu i kome se radilo? Je li kupovina socijalnog mira, prebačajem po hitnom postupku, u ovom slučaju, dok se druge tužbe, poput tužbe Udruge Potrošač ne rješavaju na Vrhovnom sudu po pet godina u istom rangu i po kojoj metodi Vrhovni sud rješava predmete, ostaje enigma.

"Tražiti od Vrhovnog suda suđenje u razumnom roku nije dobro, jer onda "pometu" predmet i možeš sam sebi "presuditi", stoga vrlo rijetko, valjda samo kamikaze dolaze u napast da traže suđenje u razumnom roku", kaže jedna od odvjetnica kojoj predmet također stoji na Vrhovnom više od četiri godine. Vrhovni sud je ovom presudom i slučajem potvrdio kako ne uzima predmete po redu, već po "medicinskoj praksi: "pacijenti se primaju po hitnosti, a ne redu dolaska", što je dobro po pacijente, ali i razotkrilo svu bolest hrvatskog pravosuđa.

Revizija podnesena Vrhovnom sudu na sudsku presudu u kojoj je odbijen zahtjev da se valutna klauzula proglasi nezakonitom. U slučaju da banke izgube ovaj spor, građanima bi morale vratiti 2,5 milijardi kuna samo za pretplaćene kamate na kredite u švicarskim francima, a ako bi Vrhovni sud prihvatio i dio tužbe vezane uz valutnu klauzulu, taj bi iznos narastao na čak 8,5 milijardi kuna. Imajući na umu da su se banke vrlo dobro pripremile za obranu, nije jasno kako predsjednik Vrhovnog suda u svezi ovog predmeta unaprijed zna odluku, koja je dobra za građane, no ne i za sudstvo u cjelini.

Suci, naime, ne smiju govoriti o predmetu u postupku. Postoji službenik suda, a predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin očito je preuzeo ulogu glasnogovornika Vrhovnog suda, razotkrivši tajnu tko, kako i kada će "presuditi" i u čiju korist. DORH i USKOK se nisu niti brecnuli na njegovu izjavu, da bi istražili kako on zna kakva će presuda biti donijeta, te može li takav čovjek biti predsjednik Vrhovnog suda, kao najvišeg tijela u Hrvatskom pravosuđu, kao i hoće li poduzeti istražnje radnje povodom njegove izjave. DORH i USKOK nikada ne daju odgovor na upit o nekom predmetu, pa se tako može samo nagađati rade li nešto ili uopće ne rade. Josip Kregar, predsjednik Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora odlučio je dati "pitijski odgovor" odgovorivši na upit Objektiva: "Kako osobno nisam čuo niti pročitao spomenutu izjavu predsjednika Vrhovnog suda Branka Hrvatina, teško je komentirati tu izjavu. Međutim, načelno govoreći ne vjerujem da je u pitanje dovedena sloboda suca ni suca izvjestitelja, jer predsjednik Vrhovnog suda može znati u kojoj je fazi neka odluka, to tim prije jer on prije objave može znati što piše u presudi koja ide u službenu datoteku sudske prakse, čime nisu dovedene u pitanje sloboda i samostalnost suda. Naravno, ovdje se radi o važnoj presudi po praksu sudova, a ne samo jednoj od presuda. Vrhovni sud do sada je pokazivao suzdržanost u najavi svojih odluka i nije ih preuranjeno objavljivao niti najavljivao. Želio bih podsjetiti kako je Vrhovni sud cjelovita institucija, a ne samo i skup sudaca", kaže Kregar u svom odgovoru. No, ta "cjelovita institucija", a ne samo skup sudaca, do sada se nije tako i ponašala i uopće nije riječ o slobodi suca niti suca izvjestitelja, već o presudi koja će tek biti donesena s jasno izrečenom presudom, i prije negoli je stavljena na papir, ma koliko ona išla u korist hrvatskim građanima.

Ako se ovaj slučaj svede na niže instance sudstva u Hrvatskoj, onda bi to moglo značiti, da Općinski sud u Zagrebu, na primjer, već samim primitkom tužbe građanina u nekom predmetu, unaprijed zna ishod iste, te kome će presuditi, u čiju korist, unatoč činjenicama i faktima kojima sudac raspolaže i koje je građanin predočio – vodeći se odlukama po praksi Vrhovnog suda, koji je daleko iznad općinskog. Pa neka se žali na presudu! Pravo i pravda su dva različita pojma, no stoga postoje sudovi, kada se dvoje ili više stranaka ne mogu "naći", da presudi po činjenicama i faktima, jer stranke u postupku nisu objektivne, stoga i idu na sud, smatrajući kako će sudac, biti treća stranka, neovisna u postupku i donijeti pravičnu presudu.

"Ako ste pažljivo slušali moju izjavu tada ste mogli uočiti da sam rekao da ja ne mogu ništa obećati, ali očekujem da bi odluka mogla biti donesena u roku koji sam samo orijentacijski naveo.

To je informacija koju mogu pa i trebam dati, kao predsjednik suda, znajući dinamiku dodjele predmeta.

Naime, radi se o procjeni da ovakva vrsta predmeta, kojom je obuhvaćena pravna pozicija većeg broja građana, (što sam također rekao) može biti riješen u roku koji je tome primjeren – najranije u roku od oko šest mjeseci od dodjele predmeta u rad.

Dakle, ne radi se o tome da bih bilo kakvu informaciju dobio od strane sudaca.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
U ostalom dijelu ne nalazim potrebnim komentirati Vaše navode", priopćio nam je predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin.

A izjavio je baš ovako u kamere:

"Taj predmet zahvaća sudbine, pravne i civilne, svih građana Hrvatske, faktički, ali i velikog broja onih koji su zahvaćeni tim kreditnim obavezama. Mi smo svakako dali mogućnost da se prije radi na tom predmetu i sad ne mogu govoriti o datumu i obećati neki određeni datum, ali u nekih narednih, najkasnije četiri tjedna vrlo vjerojatno ćete tu odluku vidjeti napisanu i objavljenu. (Reporter: Lijepa vijest za dužnike). "Ja ne znam odluku, vijeće radi na njoj i u svakom slučaju mislim da će u tom roku, bez velikih obećanja, biti prezentirana javnosti, u svom pisanom obliku", izjavio je Hrvatin u kameru.

Biblijski rečeno, sagriješio je rječju, djelom, mišljom i propustom, odnosno mimikom, intonacijom, govorom tijela, dikcijom, u datoj izjavi, dovevši u zabludu građane ove zemlje, pa i samog reportera.

Turudiću dao "packe" nakon intervjua

Da podsjetimo samo da predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin, prošle godine u kolovozu, nije namjeravao prekinuti godišnji koji mu je zagorčao predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić, davši intervju Večernjem listu, podigavši podosta prašine u sušno doba godine. Turudić je naime prije intervjua izjavio u emisiji "Nu2", da je izabrao biti sudac 24 sata, ali se u međuvremenu predomislio, pa je postao građanin u nekom satu u danu, koji daje intervjue i komentira, uspješno estradizirajući svoj položaj. Iznio je 10. kolovoza prošle godine, sumnje o praćenju i prisluškivanju, okomivši se na aktualnu vlast, a što su drugi mediji interpretirali kao isticanje njegove kandidature za HDZ-ovog ministra pravosuđa, a kolege mu bili zgroženi. Naravno da mu to nitko nije rekao u lice.

Predsjednik Vrhovnog suda, nakon par dana šutnje, koji ima ovlasti i obvezu pokrenuti stegovni postupak protiv sudaca i predsjednika sudova, ocijenio je nepostojanje pretpostavki za pokretanje stegovnog postupka, jer nema obilježja jednog od stegovnih djela, ukazao da takav Turudićev istup kao predsjednika Županijskog suda u Zagrebu nije uobičajen niti primjeren. Vjerojatno je Hrvatin zauzeo položaj u budućnosti, ne čineći ništa prema Turudiću, ocijenivši da bi si tako sam "propucao noge", ukoliko HDZ dođe na vlast. Hrvatin je ispalio metak rekavši da se radi o javno izrečenoj sumnji koja može biti predmetom ispitivanja i postupanja od strane nadležnog državnog tijela, o čemu je nadležan odlučivati saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, ukazavši da Turudićev istup nije uobičajen niti primjeren zbog potrebe stalnog i međusobnog uvažavanja svih državnih vlasti i obnašatelja dužnosti u njima, sa svrhom održanja dosegnutih demokratskih standarda. Kraće rečeno: "Nek se saborski Odbor bakće s Turudićem", znajući da ovaj to neće učiniti.

Tek prošle je godine poslao Saboru izvješće u kojem je istakao kako je broj neriješenih sudskih predmeta lani bio na najnižoj razini u proteklih 25 godina, 574.783 neriješenih predmeta ili 119.068 predmeta manje nego 2013., a kad se pribroje zemljišno-knjižni i predmeti sudskog registra, koje uglavnom rješavaju ovlašteni referenti, broj iznosi 616.986 predmeta, a nastavljen je i pad broja predmeta koji se vode dulje vrijeme, kao i broj onih koji nisu dovršeni u razumnom roku.

Krajem 2005., na općinskim sudovima bilo je 14.198 neriješenih starih predmeta, a na kraju 2014., 2.443. Ali unatoč tome, županijski sudovi u Rijeci, Osijeku, Splitu i Zagrebu su na kraju prošle godine za intelektualne usluge, vještačenja, sudske tumače, suce porotnike i branitelje po službenoj dužnosti ostali dužni gotovo 10 milijuna kuna. Suci općinskih sudova godišnje su u prosjeku rješavali između 45 i 61 posto tih predmeta, a Hrvatin ističe da je rješavanje starih predmeta jedan od najvažnijih prioriteta i u ovoj godini.

Nastavi li s trendom "rješavanja predmeta", prema gore navedenom, implikacijom presuda i prije negoli su donesene, dovodeći u zabludu javnost, preskakanjem redoslijeda zaprimljenih predmeta, po Hrvatinu, hrvatsko pravosuđe uskoro će ostati bez posla, jer se unaprijed zna presuda i u čiju korist ide, i ne po redu zaprimljenosti. Ili je to samo obmana i pozicioniranje pred predstojeće parlamentarne izbore? Mogu li takvi ljudi, koji zagovaraju "sudske demokratske standarde", preskačuči predmete koji se godinama vuku po sudovima, a druge rješavati u rekordnom roku, implicirajući presudu prije donošenja nje same, voditi tako značajne insititucije u državi?

Hoće li Orsat Miljenić, ministar pravosuđa "proučiti" ovaj predmet i smijeniti predsjednika Vrhovnog suda, ako utvrdi da je Hrvatin prekoračio ovlasti?

Vedrana Milas/Objektivno.hr

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije