Odredba o izručenju optuženih ugrožava Brijunsku konferenciju

Odredba prema kojoj bi Hrvatska, SCG i BiH mogle međusobno izručivati svoje državljane optužene za ratne zločine, predviđena OESSovim nacrtom deklaracije o pravosudnoj suradnji tih zemalja koja će se u srijedu razmatrati na Brijunima, nije prihvatljiva za Hrvatsku jer predstavlja "zadiranje u ustavne kategorije", kazala je visoka dužnosnica Ministarstva pravosuđa.

"Hrvatska je uložila primjedbu da se radi o ustavnoj kategoriji i da nam nije prihvatljivo potpisivati deklaraciju gdje se obvezujemo tražiti zakonske mogućnosti da se izručuju vlastiti državljani",

rekla je državna tajnica Ministarstva pravosuđa Snježana Bagić.

Naglasila je kako je Hrvatska "apsolutno za svu moguću suradnju, pravnu pomoć i ustupanje dokaza i svjedoka", ali smatra da se deklaracijom zadire u Ustav i prekoračuje mandat konferencije.

Deklaracijom, koju bi trebali potpisati ministri pravosuđa RH, SCG i BiH, potpisnice bi se obvezale da će "razmotriti mogućnost da se obave transferi optuženih koji su građani (neke od zemalja potpisnica) i za kojima se traga zbog ratnih zločina u nekoj od drugih zemalja (potpisnica) ako je to pravno moguće".

Službeni Beograd također je odbacio odredbu kao "neprihvatljivu", jer i Ustav Srbije zabranjuje izručenje drugim državama.

"Tekst deklaracije se mijenjao i usklađivao. Još uvijek čekamokonačni tekst deklaracije iz Misije OESS-a u Zagrebu i očekujemo da se usklađivanja nastavi i sutra", kazala je Bagić.

Hrvatska je, po njezinim riječima, predložila OESS-u vraćanje na prvu verziju deklaracije, koja je "imala opće naznake i obzirom na ustav nije stavljala države sudionice u takav položaj".

Glasnogovornica Misije OESS-a u Hrvatskoj Antonella Cerasino, potvrdila je da postoje primjedbe na nacrt deklaracije, zbog kojih će usklađivanja teksta trajati sve do srijede ujutro.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
"OESS samo koordinira i olakšava ovaj proces, ali ovisi o volji triju zemalja hoće li doći do sporazuma. Postojale su teškoće u usklađivanju nacrta i nakon prvih primjedbi. Cilj ministarskog sastanka je da se nađe rješenje", kazala je Cerasini.

Napomenula je kako su glavni prijepori između SCG i BiH, iz čijeg je ministarstva pravosuđa potekao prijedlog odredbe o izručenju.

Po njezinim riječima, u ponedjeljak navečer se još nije moglo reći hoće li se konferencija održati na ministarskoj ili nižoj razini i što će biti odlučeno. Pripreme skupa ne ovise samo od Misije OESS-a u RH, već je i središnjica OESS-a u Beču "jako uključena u proces".

"Bez obzira na teškoće, mogu vam reći kako smo uvjereni da će svi relevantni ministri biti na konferenciji i da će u iduća dva dana biti nastavljen tehnički dio skupa", istaknula je.

Potpisivanje delaracije na Brijunima ocijenila je neizvjesnim.

"Nisam sigurna da će deklaracija biti potpisana. No, najznačajnije je da oni prihvate načela deklaracije. Hoće li to učiniti potpisom ili obvezujući se na drugi način nije važno, ono što je važno jest da se suglase oko sadržaja deklaracije i suradnje triju zemalja u tom pitanju", kazala je glasnogovornica OESS-a.

Glavna tužiteljica Haškog suda (ICTY) Carle del Ponte je 19. svibnja u govoru pred Stalnim vijećem OESS-a u Beču, istaknula značaj suradnje pravosuđa triju zemalja za ustupanje predmeta ICTY-a njihovim pravosuđima.

"Na neki način, suradnja u pitanju ratnih zločina je put da tri zemlje zaključe poglavlje rata, koje je glavna prepreka za unaprijeđenje odnosa u budućnosti. Međunarodna zajednica to može olakšati no suradnja mora doći od njih samih", rekla je Cerasini.

(Hina) xdh ysb

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara