54.224.210.130 US
 

Održan okrugli stol o hrvatskom jeziku danas

Piše:
utorak, 15.4.2003. 14:19
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

U ORGANIZACIJI Odsjeka za jezikoslovlje Matice hrvatske danas je u Zagrebu održan okrugli stol "Hrvatski jezik danas".

Alemko Gluhak, voditelje razgovora, u uvodnom je dijelu govorio o jeziku u medijima te je upozorio na "gramatičke udarce" što ih danas doživljava jezik u javnim glasilima, koja su jedno od najvažnijih sredstava komuniciranja.

Posebno se osvrnuo na štetan utjecaj engleskog jezika rekavši kako zbog prevelikog utjecaja tog jezika naši ljudi "ne poznaju ni prave nazive hrvatskih slova".

To je potkrijepio primjerom PTSP-a, toliko rabljenog naziva u posljednjih desetak godina. Upozorio je i na nepoznavanje jezika "po zvučnosti" što drži elementarnim neznanjem.

Na primjeru naziva Republika Hrvatska, rekao je kako se često izostavlja riječ Republika koja znači javna stvar, a koristi se često pojam nacionalno koji se ne odnosi samo na narod nego se taj pojam odnosi na sve i svašta.

Akademik Stjepan Babić postavio je nekoliko teza po kojima profesori hrvatskog jezika ne smiju imati lektore do toga da se umjetnički tekst ne smije lektorirati.

Smatra također da prevoditelji na hrvatski jezik ne smiju imati lektora, a to isto vrijedi za novinare i publiciste.

Babić drži da se pismenost ne može postići lektoriranjem zato što lektori mogu lektorirati samo pisani jezik, a danas je javni jezik u jednakoj mjeri i govorni jezik koji nije dostupan lektorskim zahvatima.

Tim Babićevim postavkama suprotstavio se Mihovil Dulčić rekavši da su lektori neophodno potrebni na radiju i televiziji jer se zahvaljujući njima uspijeva koliko-toliko održati razina jezične kulture.

U određivanju jezične kulture najvažniji su školstvo i novinstvo, smatra Dulčić. On je upozorio da do jezične kaotičnost dolazi zbog toga što nemamo valjanog pravopisa.

Akademik Dalibor Brozović upozorio je na loš jezik televizije kao jednog od najutjecajnijih medija.

Po njegovim riječima do takvog lošeg jezičnog stanja dovelo je prije svega to što su u Hrvatskoj, kako je rekao, objavljivani stari pisci da ih se jezično nije osuvremenjivalo. Dugo smo robovali istočnoj, srpskoj politici i pogrešno smo lektorirali djela hrvatskih pisaca iz XIX. stoljeća, po Karadžićevu načelu, dodao je.

Posebno je upozorio na nasilje u hrvatskom jeziku koje smo doživjeli 70-ih godina prošloga stoljeća, zbog poznatih političkih razloga. To nasilje, dodao je, traje i danas zbog toga što se mnogi ne odriču komoditeta u jeziku. Po njegovim riječima, što se Hrvatskoj dogodilo 70-ih nije se dogodilo niti jednoj drugoj državi u Europi.

"Na današnju jezičnu situaciju kod nas utječe i to što smo zemlja u tranziciji. Imamo primjer Hrvata doseljenih iz Vojvodine koji govore srpski ili Hrvati iz Bosne koji su također zadržali dosta srpskog u jeziku", rekao je Brozović, koji također drži poraznim utjecaj engleskog jezika koji poništava našu vezanost uz sredozemnu i srednjoeuropsku jezičnu kulturu te našu slavensku jezičnu pripadnost.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije