54.198.247.44 US
 

Oko 300.000 američkih vojnika za drugi zaljevski rat

Piše:
petak, 7.3.2003. 10:03
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Najmanje 300.000 pripadnika kopnene vojske, mornarice i zrakoplovstva SAD te marinaca kao i stotine borbenih zrakoplova te deseci ratnih brodova stoje u ovom trenutku na raspolaganju generalu Tommyu R. Franksu, zapovjedniku akcije u Iraku za ostvarenje postavljenih zadaća svrgavanje iračkog predsjednika Sadama Huseina i razoružanje Iraka.

Podaci iz raznih izvora govore o brojci od najmanje 300.000 američkih vojnika čije su postrojbe u raznim fazama raspoređivanja za sudjelovanje u ratu protiv iračkih snaga. Neke postrojbe su već raspoređene u bazama na području zemalja Perzijskog zaljeva, druge su u fazi transporta prema području mogućeg djelovanja, dok su ostale tek dobile zapovjed o pokretu.

Prva oklopna divizija SAD, Prva i Četvrta pješačka divizija, Prva motorizirana divizija (svaka po oko 17.000 vojnika), 101. zračnodesantna divizija (20.000 vojnika)- samo su neke od postrojbi čija se imena spominju u svakodnevnim izvješćima o premještanju iz baza u SAD i Europi prema području mogućih borbenih operacija. Svaka od ovih vojnih formacija ima velike količine pripadajućeg oružja i opreme, tako npr. za prebacivanje borbene opreme 4. pješačke divizije treba oko 30 brodova.

Već više od mjesec dana u zapadnim medijima se pojavljuju izvješća koja govore o tome da pripadnici specijalnih postrojbi SAD, Velike Britanije i Australije tajno djeluju na teritoriju Iraka. Njihov broj se procjenjuje na oko 4.000, a obavljaju izviđačke zadaće kako bi olakšali djelovanja zrakoplovnih i kopnenih snaga kad rat i službeno počne.

Impozantne pomorske snage SAD sastoje se od pet borbenih skupina nosača zrakoplova. Dva nosača zrakoplova raspoređena su u istočnom dijelu Mediteranskog mora - USS Harry S. Truman i USS Theodore Roosevelt. Nosač USS Nimitz krenuo je 4. ožujka iz SAD prema Perzijskom zaljevu kako bi zamijenio USS Abraham Lincoln, koji se u zaljevu nalazi uz USS Constellation i USS Kitty Hawk. Svaki nosač zrakoplova nosi najmanje 50 borbenih zrakoplova.

U pratnji nosača su brodovi od kojih je oko 40 opremljeno krstarećim raketama tomahawk. Među flotni sastav treba ubrojiti brodove marinaca, sa čijih nosača helikoptera mogu biti prebačene znatne snage izravno na bojišnicu. Nedvojbeno je da se u ´vrućem području´ nalaze i podmornice na nuklearni pogon, koje također mogu lansirati krstareće projektile na ciljeve u Iraku, ali o njihovom kretanju i položaju nikada nije bilo službenih informacija.

Početak akcije protiv Sadama Huseina i njegovih snaga vjerojatno će pripasti zračnim snagama i krstarećim raketama kojih bi, prema najavama, u prvom valu trebalo biti ispaljeno oko tri tisuće. Uz zrakoplove sa nosača zrakoplova i one Marinskog korpusa, Sjedinjene Države u bazama u Saudijskoj Arabiji, Omanu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru, Bahreinu i Turskoj imaju najmanje 200 borbenih letjelica F-15, F-16, F-117 i A-10. Njima će u eventualnim borbenim operacijama pomagati čitav niz izviđačkih zrakoplova, tankera za popunu gorivom u zraku, letjelica za elektronsko ratovanje i transportera. Teški i dalekometni bombarderi B-52 Stratofortress, B-1 Lancer i ´nevidljivi´ B-2 Spirit mogu djelovati iz udaljenih baza u Fairfordu u Velikoj Britaniji i s otoka-baze Diego Garcia u Indijskom oceanu. Zrakoplovi B-2 su u prijašnjim borbenim akcijama (protiv ciljeva u bivšoj SRJ) djelovali izravno iz svoje baze u američkoj državi Missouri, uz popunjavanje gorivom u letu. SAD su rasporedile 24 bombardera B-52 i B-1 na Guamu, navodno zbog zastrašivanja Sjeverne Koreje, ali bi se zrakoplovi mogli iskoristiti i protiv iračkih snaga.

Američkim snagama pridružit će se i savezničke postrojbe, ali ipak ne u tolikom broju kao za vrijeme prvog zaljevskog rata, kada je skoro 270.000 vojnika iz 27 zemalja sudjelovalo u koalicijskim snagama koje su oslobodile Kuvajt. Najveći doprinos daju Britanci. Njihove snage u Zaljevu sastoje se od nešto manje od 100 zrakoplova svih tipova, 27 transportnih helikoptera, 1. oklopne divizije sa 27.000 vojnika (u čijem sastavu je i poznata 7. oklopna brigada ´Pustinjski štakori´) te pomorske borbene skupine koja se sastoji od po jednog nosača zrakoplova i helikoptera, tri razarača, jedne nuklearne podmornice i 11 pratećih brodova.

Među ostalim zemljama koje daju svoj doprinos je i Australija te zemlje Zaljeva koje su zajednički formirale postrojbu veličine brigade od 3.000 vojnika i stacionirale je u Kuvajtu. Amerikancima su neke europske zemlje ponudile svoje postrojbe za borbu protiv kemijskog i biološkog djelovanja.



Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije