Oko 3,8 milijuna Hrvata ima pravo glasa na izborima za Europski parlament
Foto: Europa.eu
OKO 3,8 milijuna birača moći će u nedjelju, 25. svibnja, birati 11 hrvatskih zastupnika u Europski parlament.
Rješenjem ministra uprave Arsena Bauka zaključen je popis birača za izbore u Europski parlament, i u njemu je ukupno upisano 3.762.486 birača, objavilo je Ministarstvo uprave.
S prebivalištem u Hrvatskoj upisano je 3.758.849 birača, od čega su njih osmero državljani drugih država članica Europske unije. Prethodno registriranih birača je 3.617.
Bez prebivališta u Republici Hrvatskoj aktivno se registriralo 3.637 birača, najviše u BiH - gotovo 2. 700 birača.
Na euroizborima, 25. svibnja, moći će se glasovati na ukupno 6.337 biračkih mjesta, 79 ih je planirano u inozemstvu te 6. 258 u Hrvatskoj.
DIP poslodavcima: Omogućite radnicima glasovanje na euroizborima
Državno izborno povjerenstvo (DIP) pozvalo je poslodavce da svim radnicima koji će raditi na dan izbora za Europski parlament, u nedjelju, 25. svibnja, omoguće izlazak na birališta.
"Povjerenstvo upućuje poslodavce da na dan izbora organiziraju poslovni proces (tako) kako bi se omogućilo da svi radnici koji rade taj dan, ostvare svoje Ustavom zajamčeno biračko pravo", priopćio je DIP.
Hrvatski Ustav i zakon, podsjeća DIP, propisuju da hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo, te da hrvatske zastupnike u Europski parlament biraju svi hrvatski državljani koji imaju biračko pravo.
Slijedom navedenoga, svim biračima koji žele glasovati na nedjeljnim izborima hrvatskih članova u Europski parlament, treba omogućiti da biračko pravo i ostvare, poručuje DIP.
Na izborima za Europski parlament oko 3, 8 milijuna birača u Domovini i inozemstvu, izabrat će 11 hrvatskih zastupnika u Bruxellesu.
Birat će ih po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnim glasovanjem - osim liste, birači će moći zaokružiti i jednog kandidata kojem daju prednost pred ostalima.
Stiglo 24 od 25 preliminarnih izvješća
Samo jedna, od ukupno 25 lista, koliko ih sudjeluje na izborima za Europski parlament, nije do danas ispunila svoju obvezu i dostavila Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) izvješća o donacijama za financiranje izborne promidžbe, te o rashodima, odnosno troškovima promidžbe.
Spomenuta izvješća, sudionici izbora za Europski parlament trebali su DIP-u dostaviti do subote, 17. svibnja, poštom ili osobno.
Koja lista to još nije učinila, u DIP-u danas nisu željeli reći, tumačeći kako to izvješće može i danas, odnosno sutra prispjeti poštom i još uvijek biti u roku.
U DIP-u danas nisu željeli iznositi ni pojedinosti dobivenih financijskih izvješća.
Sve će vrlo brzo biti poznato, kažu u DIP-u, te podsjećaju da su izborni sudionici dužni noćas do ponoći na svojim web stranicama ili u dnevnom tisku objaviti spomenuta te izvješće o cijeni za medijsko oglašavanje izborne promidžbe.
Milijun i pol kuna, s uračunatim PDV-om, granica je koju u izbornoj promidžbi ne bi smjele probiti kandidacijske liste.
Za 11 zastupničkih mjesta u Bruxellesu bori se 25 listi, 18 samostalnih stranačkih i sedam koalicijskih - koalicijske liste istaknule su i dvije najjače hrvatske stranke - HDZ i SDP.
Platfoma 112 sučelila kandidate za Europski parlament: "Svi smo izgubili prava na račun velikih korporacija, a u cijeloj je Europi siromaštvo prešlo u bijedu"
Socijalna dimenzija EU, "zelena Europa", poštivanje ljudskih prava, sporazum s SAD-om o slobodnoj trgovini, ali i kulturna politika te građanski odgoj neke su od tema oko kojih su se danas, u organizaciji Platforme 112, sučelili kandidati za Europski parlament s lista i koalicijskih lista SDP-a, HDZ-a, Nacionalnog foruma te Laburista i ORaH-a.
"Svi smo izgubili prava na račun velikih korporacija, a u cijeloj je Europi siromaštvo prešlo u bijedu", poručio je Laburist Nikola Vuljanić.
SDP-ovac Oleg Valjalo založio se za uvođenje poreza na financijske transakcije, čime bi se, kaže, napunio proračun a rasteretili građani. Tome se oštro usprotivila HSLS-ovka s liste Nacionalnog foruma Renata Šeperić Petak koja je predložila ukidanje suvišnih agencija kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini.
Ratifikaciji sporazuma o slobodnoj trgovini s SAD-om usprotivila se većina kandidata.
"Standardi proizvodnje u SAD-u niži su nego u Europi", upozoravala je ORaH-ova Mirela Holy, dok je Šeperić Petak izrazila bojazan da bi taj sporazum mogao poljuljati poljoprivrednu politiku u EU kao jednu od najreguliranijih.
"Tijekom posljednjih šest godina, u kontekstu ekonomske krize, poštivanje ljudskih prava palo je u drugi plan, što bi trebalo ispraviti", mišljenja je SDP-ovac Oleg Valjalo.
Svi kandidati su se izjasnili protiv privatizacije prirodnih resursa, kao što je primjerice voda.
"Resursi koje smo dobili na upravljanje dati su nam samo na posudbu i tako se trebamo i ponašati", zaključio je Vuljanić.
"Institucije represije trebaju vršiti pritisak jer je na području nepoštivanja ljudskih prava najbolja prevencija učinkovita represija, bez milosti", ocijenila je Holy na što je Laburist Vuljanić dodao kako "predsjednik Nogometnog saveza nema pravo na prevenciju nego na represiju".
Protiv govora mržnje zalaže se i Šeperić Petak koja poručuje da prevencija na tom polju započinje još u vrtiću.
"Razina ljudskih prava trebala bi se sa svakom novom vlasti podići za jedna korak unaprijed", mišljenja je HDZ-ov Ivan Sablić koji se međutim, za razliku od svih ostalih kandidata na sučeljavanju, oštro izjasnio protiv uvođenja građanskog odgoja u hrvatske škole.
Kandidati su bili suglasni i kako je potrebna što veća paticipacja mladih u političkom životu.
Holy je hvalila inicijativu da se u koncept održivog razvoja uvrsti i kultura, a Sablić je najavio i incijativu "Dubrovnik - kulturna prijestolnica Europe".
Sara Lalić iz Centra za mirovne studije koji je jedan od članova organizacije civilnog društva Platforme 112, ocijenila je kako je sučeljavanje prošlo bez disonantnih tonova te je bila tolerantna diskusija, a kandidatima je poručila da je, ako uđu u Europski parlament, na njima velika odgovornost.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati