54.156.65.91 US
 

Okrugli stol: Kako se boriti protiv govora mržnje i rasno motiviranog nasilja

Piše:
srijeda, 24.3.2004. 16:58
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

"KAKO se boriti protiv govora mržnje i rasno motiviranog nasilja" tema je okruglog stola koji je danas u organizaciji Centra za ljudska prava u Zagrebu okupio brojne stručnjake, a u cilju, kako je rečeno, poticanja javne rasprave o svim aspketima rasne netrpeljivosti, govora mržnje i rasno motiviranog nasilja te pronalaženja načina za uspješno suprostavljanje i borbu protiv tih negativnih pojavnosti.

Koordinator Centra za ljudska prava Tin Gazivoda rekao je da postoje tri razine problema - edukativne aktivnosti koje trebaju spriječiti da se govor mržnje i rasno motivirano nasilje pojavi, a u kojima može sudjelovati Vlada, nevladine udruge te škole i sveučilišta, drugo su društvene reakcije na nasilje i govor mržnje i treće je pitanje sankcija.

Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) i član Upravnog odbora Centra za ljudska prava Žarko Puhovski rekao je da se radi o pravnom, socijalnom, moralnom i političkom problemu koji se u raspravi na prvoj razini o govoru mržnje svodi jednostavno na pitanje ograničenja slobode javne riječi.

Puhovski je rekao kako mu se čini da su ideje o zabrani simbola, pa i nacističkih simbola zakonskim mjerama u osnovi pogrešne i da zabraniti treba jedino eksplicitno pozivanje na diskrimnaciju, povrjeđivanje prava, progon i veličanje nekadašnjih progona.

Ako je zabranjeno imati nacističke znakove što je s petokrakom zvjezdom pod kojom je objektivno ubijeno više ljudi, upitao je Puhovski.

Založio se za potrebu educiranja sa simboličke razine na onu koja ima jasnu tendenciju prelaska na djelovanje.

Zabrana ratne propagande je po sebi jedna u mnogočemu sporna formulacija, rekao je Puhovski. "Ja ne vidim kako bi se imalo smatrati nedopustivim da pozivamo ljude u rat za obranu kad su napadnuti, a ne vidim kako bi se to moglo drugačije razumijeti nego ratna propaganda", rekao je i dodao kako imamo posla s nedovoljno preciznim pravnim odredbama.

Govor mržnje znači govor koji mobilizira visoki stupanj emocija i koji zbog toga polazi od toga da govorniku ušteđuje argumentaciju, A to je posebno pogubno kad se odnosi na osobine koje ljudi imaju pripadajući kolektivima po pripadnosti, za razliku od onih po članstvu. Iz udruge, stranke možeš izići, ali je etničko i rodno porijeklo zadano i kad se na osnovu njih diskriminira, taj čovjek ne može imati nikakvu obranu, rekao je Puhovski.

Sociolog Alija Hodžić suprostavio se tvrdnjama Puhovskog da treba zabraniti tek onaj govor koji eksplicite poziva na nasilje, ističući da nije siguran da treba išta zabraniti jer su sve zabrane kontraproduktivne. Pitao je što je u slučaju teksta i konteksta, kad je kontekst problematičniji, te što je s govorom u metaforama.

Saborska zastupnica SDP-a Ingrid Antičević Marinović rekla je da je društvo senzibilizirano za te probleme, i da su političari pozvani da ustanu protiv svih oblika mržnje i ugrade to u zakon kako bi se spriječili u praksi.

Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava rekao je kako mu se čini da su rasizam, ksenofobija nešto što dugo prati ljudski rod i pritom mutira i prilagođava se, ali zadržava svoju malignost. Rekao je da se sve više pojavaljuje nešto što se može nazvati kulturni rasizam.

Za Vesnu Teršelič iz Centra za mirovne studije, obrazovanje je najvažnije u borbi protiv tih društvenih negativnosti.

Predsjednik Saborskog odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Furio Radin rekao je kako svijetu i Hrvatskoj prijeti opasnost od rasizma protiv Arapa i antisemitizma kao reakcije na ponašanje države Izrael prema Palestincima.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije