Osobine ličnosti mijenjaju se cijeli život
Tekst se nastavlja ispod oglasa
SUPROTNO uvriježenom mišljenju, osobine ličnosti ne prestaju se mijenjati s navršenih 30 godina, objavili su američki znanstvenici.
Naprotiv, drevna izreka da ljudi s godinama postaju mudriji mogla bi se pokazati istinitom, stoji u studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu "New Scientist".
Psiholog Sanay Srivastava i kolege sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji ispitali su u 130.000 ljudi ključne osobine poznate kao "velikih pet": savjesnost, ugodnost, neurotičnost, otvorenost i druželjubivost.
Velik broj psihologa vjeruje da su te osobine genetski uvjetovane i da se ne mijenjaju nakon 30-te godine. No, istraživanje upućuje da se ljudi mijenjaju i nakon te dobi, a da su neke promjene vrlo velike.
"Pronašli smo različite obrasce po kojima se ljudi mijenjaju", rekao je Srivastava. "Ljudi postaju bolji s usponima i padovima u životu, a kako godine prolaze sve su brižniji i puni razumijevanja".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Znanstvenici su ustanovili da se neurotičnost s godinama smanjuje kod žena, no ne i kod muškaraca, a da otvorenost lagano opada kod oba spola.
Također su utvrdili da je savjesnost, sposobnost rješavanja zadataka i organizacijska sposobnost, na vrhuncu u 20-tim godinama, a ugodnost, koja uključuje privrženost i toplinu, kod većine ljudi raste u 30-tim godinama.
Srivastava kaže da se promjene u savjesnosti i privrženosti mogu objasniti životnim prilikama povezanima s poslom i obitelji.
"U 20-tim godinama ljudi otkrivaju svijet i brzo poslovno napreduju te stvaraju čvrste veze u privatnom životu, dok privrženost koincidira s zasnivanjem obitelji", pojasnio je.
Po njegovim riječima, to su društveno uvjetovane promjene, kada se osoba prilagođava okruženju i svoje osobine usklađuje s određenim društvenim ulogama.
(Hina) bcav bcav
Naprotiv, drevna izreka da ljudi s godinama postaju mudriji mogla bi se pokazati istinitom, stoji u studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu "New Scientist".
Psiholog Sanay Srivastava i kolege sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji ispitali su u 130.000 ljudi ključne osobine poznate kao "velikih pet": savjesnost, ugodnost, neurotičnost, otvorenost i druželjubivost.
Velik broj psihologa vjeruje da su te osobine genetski uvjetovane i da se ne mijenjaju nakon 30-te godine. No, istraživanje upućuje da se ljudi mijenjaju i nakon te dobi, a da su neke promjene vrlo velike.
"Pronašli smo različite obrasce po kojima se ljudi mijenjaju", rekao je Srivastava. "Ljudi postaju bolji s usponima i padovima u životu, a kako godine prolaze sve su brižniji i puni razumijevanja".
Znanstvenici su ustanovili da se neurotičnost s godinama smanjuje kod žena, no ne i kod muškaraca, a da otvorenost lagano opada kod oba spola.
Također su utvrdili da je savjesnost, sposobnost rješavanja zadataka i organizacijska sposobnost, na vrhuncu u 20-tim godinama, a ugodnost, koja uključuje privrženost i toplinu, kod većine ljudi raste u 30-tim godinama.
Srivastava kaže da se promjene u savjesnosti i privrženosti mogu objasniti životnim prilikama povezanima s poslom i obitelji.
"U 20-tim godinama ljudi otkrivaju svijet i brzo poslovno napreduju te stvaraju čvrste veze u privatnom životu, dok privrženost koincidira s zasnivanjem obitelji", pojasnio je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Po njegovim riječima, to su društveno uvjetovane promjene, kada se osoba prilagođava okruženju i svoje osobine usklađuje s određenim društvenim ulogama.
(Hina) bcav bcav
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati