23.20.7.34 US
 

Ostojić: Stalo nam je da bolesna djeca dobiju humanije uvjete liječenja, pokušat ćemo naći rješenje za Klaićevu

Piše: I.M.
subota, 1.3.2014. 11:30
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Hina

MINISTAR zdravlja Rajko Ostojić uskoro će predstaviti javnosti master plan spajanja bolnica i analizu smjenskog rada, kojeg mnogi liječnici kritiziraju kao "neuspjeli eksperiment". Iako se od smjenskog rada ne odustaje u potpunosti, Ostojić je prihvatio prijedloge da se na pojedinim bolničkim odjelima uvede drugačija organizacija rada. Evo što Ministarstvo zdravlja i ministar Rajko Ostojić kažu o smjenskom radu, listama čekanja, spajanju bolnica, štednji, nedostatku liječnika te kvaliteti usluge koju pacijenti dobivaju.

Je li prema Vašoj ocjeni uvođenje smjenskog rada u bolnicama bio dobar potez ili su dosadašnji rezultati pokazali da se Hrvatska, zbog ograničenih kapaciteta, opreme i broja liječnika, ne može nositi s tim europskim pravilom?

"Mi smo dužni primjenjivati pravilo Europske unije. Prema EU direktivi o radnom vremenu, najveći prosječan broj radnih sati tjedno, uključujući i prekovremene sate, ne smije prelaziti 48 sati. Kako se zdravstvena djelatnost mora obavljati bez prekida, morali smo radno vrijeme prilagoditi ne samo EU direktivi nego i našem zakonodavstvu, odnosno Zakonu o radu, koji je također usklađen s EU direktivom. Prijašnjim kolektivnim ugovorom za zdravstvo i zdravstveno osiguranje također je bilo propisano da tjedno radno vrijeme ne može trajati duže od 16 sati, ali tada dežurstvo nije ulazilo u radno vrijeme, odnosno dežurstvo se smatralo posebnim oblikom rada koji se nije uračunavao u radno vrijeme".

Kako komentirate kritike liječnika da "neuspjeli eksperiment" sa smjenskim radom šteti i pacijentima i čitavom zdravstvenom sustavu?


"Ministarstvo zdravlja će, kao što to naglašavamo od početka uvođenja smjenskog rada u bolničkim zdravstvenim ustanovama, zajedno sa sanacijskim upraviteljima bolnica analizirati učinke uvođenja smjenskog rada. Na odjelima i klinikama u kojima je smjenski rad pridonio povećanju opsega rada, boljoj iskorištenosti medicinske opreme i smanjenju listi čekanja, te u kojima za ovakvu organizaciju rada ima dovoljno liječnika i drugog medicinskog kadra, smjenski rad će ostati. Ukoliko analiza pokaže da, primjerice, u dijelu kirurgije, smjenski rad utječe na povećanje lista čekanja ili da je pala kvaliteta usluge, predložit će se poboljšanja. Ukoliko to ne bude moguće, vratit ćemo staru organizaciju rada".

Koliko su se od uvođenja smjenskog rada produljile liste čekanja?

"Povećanje listi čekanja za određene dijagnostičke postupke i operacije direktna je posljedica smanjenja bolničkih proračuna u nekoliko navrata tijekom 2013. godine, a na povećanje listi čekanja značajno je utjecao štrajk liječnika". 

Što se sve poduzima po pitanju smanjenja tih lista?

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Zbog povećanja listi čekanja tijekom štrajka za četiri puta, zdravstvene ustanove dobile su zadatak napraviti akcijski plan smanjivanja listi čekanja. Plan se provodi od prosinca u većim kliničkim bolnicama, a provodi se kroz organizaciju dodatnog rada u poslijepodnevnim satima i subotom. Organizacija rada u svakoj zdravstvenoj ustanovi u nadležnosti je sanacijskog upravitelja a sve specifičnosti u pojedinim ustanovama sanacijski upravitelj rješava u suradnji sa Stručnim vijećem ustanove. To vrijedi i za liste čekanja".

Planira li se odustati od smjenskog rada samo u dijelu ili u svim bolnicama?

"Na nekim odjelima i klinikama pokazatelji su vrlo dobri, primjerice na odjelu interne medicine u OB Pula, gdje nema problema u radu odjela zbog uvođenja smjenskog rada, jer se posao  normalno obavlja i u drugoj smjeni.

Problemi se pojavljuju na pojedinih odjelima kirurgije. Dobar primjer kako je moguće riješiti problem, a da pacijenti budu zbrinuti, jest primjer KBC-a Rijeka gdje je sanacijski upravitelj sa vodstvom Klinike za kirurgiju dogovorio da se dnevni operacijski program obavlja i ujutro i poslijepodne, dakle od osam ujutro do 20 sati. Time će se postojeće liste čekanja smanjiti do 1. lipnja. Takvim radom, koji će se početi primjenjivati od 1. ožujka, postupit će se u skladu sa zakonskim odredbama po kojima se više ne može raditi dulje od 16 sati dnevno, a radni tjedan ne može imati više od 48 sati. Na taj način će se povećati opseg posla na Klinici za kirurgiju, a takvom sustavu rada prilagodit će se cijela bolnica".

Možete li jamčiti pacijentima da se spajanje bolnica neće lomiti na njihovim leđima?

"Spajanje bolnica uobičajeni je postupak koji nismo mi izmislili. U posljednjih pet godina u Njemačkoj je tako spojeno 129 bolnica, a u Francuskoj 99. Spajanje bolnica će omogućiti bolje iskorištavanje opreme i ljudskih kapaciteta. Bolnice se neće zatvarati već će se funkcionalno povezivati i smanjit će se broj djelatnosti".

Štedi se spajanjem bolnica, uvođenjem smjenskog rada, smanjenjem bolničkih limita, štednjom na lijekovima... mogu li uz sve navedene uštede u Hrvatskoj pacijenti i dalje dobiti kvalitetne medicinske usluge ili će ovi rezovi dovesti do novih srozavanja standarda hrvatskog zdravstvenog sustava u odnosu na europske?

"Iza nas je pet godina recesije i štednja je nužnost. Upravo da bismo zadržali kvalitetu i standard idemo s master planom bolnica, koji se u 20 godina nitko nije usudio donijeti.

Njegova realizacija počet će u drugom kvartalu 2014.  Cilj nam je pojačati korištenje dnevnih bolnica te funkcionalno spojiti bolnice koje su na maloj udaljenosti kako bi što bolje iskoristili kapacitete - medicinsku opremu i ljudske resurse. Osim toga, funkcionalno povezivanje dovest će do toga da će se neki zahvati raditi samo u jednom centru i to u onome čiji liječnici imaju više iskustva. To će dovesti do uklanjanja nepotrebnog umnažanja dijagnostičkih i terapijskih zahvata u bolnicama na maloj udaljenosti. Plan je i da se opće bolnice povezuju s kliničkim bolnicama te da dio akutnih postelja prenamijenimo za produženo liječenje i palijativnu skrb, čega u Hrvatskoj nedostaje".

Koliko prema Vašoj  procjeni trenutno Hrvatskoj nedostaje liječnika?

"Nažalost, sve manje i manje mladih  se odlučuje za zdravstvene fakultete i to je nešto što je problem cijele Europe. Zbog toga je, među ostalim, EU direktiva uvela smjenski rad. Dakle, to je problem i u Njemačkoj, i u Austriji, Francuskoj, Češkoj i u Slovačkoj. Sve države koje su ušle u EU suočile su se s problemom odlaska svojih liječnika na zapad. Očekivali smo da će u prvoj godini članstva u EU otići od 200 do 250 liječnika te 750 sestara, no podaci prikupljeni iz zdravstvenih ustanova pokazuju da je iz bolnica i domova zdravlja otišlo 29 liječnika, među kojima je 20 doktora iz bolnica. Budući da su neki mediji objavili podatak da je otišlo 400 doktora, to je 13 puta manje nego što tvrdi Udruga hrvatskih bolničkih liječnika".

Ima li Ministarstvo kakav plan za povećanje broja liječnika i sprječavanje toga da najbolji kadrovi odlaze u inozemstvo zbog loših uvjeta u Hrvatskoj?

"Svjesni smo problema i intenzivno radimo na planu unapređenja sustava upravljanja ljudskim potencijalima u zdravstvu, koji će omogućiti privlačenje i zadržavanje kvalitetnih ljudi, koji uključuje stimulativni sustav nagrađivanja ali i podizanje upisnih kvota na fakultetima. Iako su plaće liječnika u Hrvatskoj niske u odnosu na neke zemlje zapadne Europe, one su gotovo dva puta više nego plaće liječnika u Češkoj ili Mađarskoj, koja u ovom trenutku ima viši BDP od Hrvatske, a višestruko više nego u trećim zemljama".

Što je s Odjelom hematoonkologije dječje bolnice u Klaićevoj koji na sanaciju čeka već 20 godina? Iako ste sami uređenje odjela najavili za 2013. godinu, rekonstrukcija još nije ni započela. Hoće li se u ovoj godini konačno naći sredstva za to?

"Ministarstvo zdravlja nastojat će u suradnji s Klinikom za dječje bolesti pronaći moguće izvore financiranja za rekonstrukciju Odjela za hematoonkologiju i onkologiju, koja zahtijeva značajna financijska sredstva. Stalo nam je da sva djeca oboljela od malignih bolesti, pa tako i djeca koja se liječe u Klaićevoj bolnici, dobiju humanije uvjete liječenja i boravka u bolnici.

Podsjećamo da je Ministarstvo zdravlja  u 2012. i 2013. godini financiralo uređenje odjela za liječenje djece s malignim bolestima u KBC Rijeka kao i uređenje dnevne bolnice za djecu oboljelu od malignih bolesti u KBC Split, dok je zahvaljujući donaciji PBZ-a trebao biti proširen i uređen prostor u Klaićevoj bolnici. Ulaganje u Kliniku za dječje bolesti, kao jednu od  vodećih dječjih klinika u Republici Hrvatskoj, stalna je aktivnost  Ministarstva zdravlja. To potvrđuju i investicije u 2013. godini - u medicinsku opremu uloženo je ukupno 3,4 milijuna kuna, a među novom opremom su i UZV uređaji za pregled kukova, uređaji za ehokardiografiju itd., dok je u građevinske radove sanacije krovišta investiran je 1,1 milijun kuna".
   
Kako komentirate ulaganje sisačko-moslavačke županice Marine Lovrić-Merzel u rodilište u Kutini unatoč protivljenju struke koja kaže kako će takvo vanbolničko rodilište ugrožavati živote majki i djece? Smatrate li da bi tih pet milijuna kuna bilo pametnije uložiti u neku od bolnica umjesto inzistiranja na rodilištu koje na tom mjestu nije ni potrebno, niti ga struka podržava?

"U Ministarstvu zdravlja nije zaprimljen zahtjev Doma zdravlja Kutina za proširenjem djelatnosti doma zdravlja na djelatnost rodilišta. U važećoj Mreži javnozdravstvene službe u Domu zdravlja Kutina nije predviđen stacionar, odnosno postelje za rodilište. 

Sisačko-moslavačka županija je krajem prošle godine dostavila Ministarstvu zdravlja prijedlog za proširenje Mreže javnozdravstvene službe, odnosno prijedlog za uvrštavanje 8 postelja u Domu zdravlja Kutina na lokalitetu Kutina za rodilište. Prijedlog još nije razmatran budući da postupak izmjene Mreže javne zdravstvene službe nije pokrenut".

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije