OTKRIVEN UZROK ALZHEIMEROVE BOLESTI?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Na temelju istraživanja provedenog na miševima američki su znanstvenici zaključili da bi uzročnik Alzheimerove bolesti mogao biti takozvani amiloid beta protein, piše časopis Nature. L
Miševi skloni demenciji kod kojih je prisutna mala količina amiloid beta proteina ne obolijevaju od te bolesti, pokazuju rezultati najnovijih istraživanja.
Od Alzheimerove bolesti, koja uzrokuje postupne neurodegenerativne promjene, gubitak pamćenja i neuravnoteženo ponašanje, u svijetu pati oko 15 milijuna osoba.
Znanstvenici već dugo znaju da su nakupine tog proteina prisutne u mozgu oboljelih od Alzheimerove bolesti, ali nije bilo jasno postoji li neka povezanost između njih i same bolesti.
John Disterhoft s medicinskoga fakulteta Feinberg na Northwestern University u Chicagu i njegovi kolege obavili su pokuse s miševima te otkrili da kako miševi stare raste količina amiloid beta proteina u njihovim mozgovima, a istodobno im slabi pamćenje (miševi se nisu mogli sjetiti položaja kaveza i partnera za parenje).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kod miševa kojima je genetskim inženjeringom uklonjen enzim nazvan BACE1, koji sudjeluje u stvaranju tog proteina nije se pojavila demencija. Kod takvih miševa nisu se pojavljivale nakupine spomenutoga proteina, a neuroni su ostajali zdravi.
Simon Lovestone s Psihijatrijskog instituta u Londonu, međutim, misli da istraživanje obavljeno na miševima ima svoje nedostatke, jer se kod miševa razvijaju neke, ali ne i sve karakteristike Alzheimerove bolesti, a gubitak pamćenja jače je izražen nego kod ljudi.
Čini se da uklanjanje enzima BACE1 nema štetnih posljedica kod miševa, pa znanstvenici pretpostavljaju da bi lijekove koji sprječavaju djelovanje toga enzima mogli rabiti i ljudi. Oni već postoje, a sljedeći nužan korak bio bi njihovo kliničko ispitivanje.
(Hina) rug dgk
Miševi skloni demenciji kod kojih je prisutna mala količina amiloid beta proteina ne obolijevaju od te bolesti, pokazuju rezultati najnovijih istraživanja.
Od Alzheimerove bolesti, koja uzrokuje postupne neurodegenerativne promjene, gubitak pamćenja i neuravnoteženo ponašanje, u svijetu pati oko 15 milijuna osoba.
Znanstvenici već dugo znaju da su nakupine tog proteina prisutne u mozgu oboljelih od Alzheimerove bolesti, ali nije bilo jasno postoji li neka povezanost između njih i same bolesti.
John Disterhoft s medicinskoga fakulteta Feinberg na Northwestern University u Chicagu i njegovi kolege obavili su pokuse s miševima te otkrili da kako miševi stare raste količina amiloid beta proteina u njihovim mozgovima, a istodobno im slabi pamćenje (miševi se nisu mogli sjetiti položaja kaveza i partnera za parenje).
Simon Lovestone s Psihijatrijskog instituta u Londonu, međutim, misli da istraživanje obavljeno na miševima ima svoje nedostatke, jer se kod miševa razvijaju neke, ali ne i sve karakteristike Alzheimerove bolesti, a gubitak pamćenja jače je izražen nego kod ljudi.
Čini se da uklanjanje enzima BACE1 nema štetnih posljedica kod miševa, pa znanstvenici pretpostavljaju da bi lijekove koji sprječavaju djelovanje toga enzima mogli rabiti i ljudi. Oni već postoje, a sljedeći nužan korak bio bi njihovo kliničko ispitivanje.
(Hina) rug dgk
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati