Tekst: J.D.
Foto: AFP

SLAVNI egipatski faraon Tutankamon nije bio prekrasan mladić sa ženstvenim tijelom, nego je imao zakržljalu nogu, nekoliko genetski prenesenih bolesti, hodao je sa štapom, a na kraju je umro od malarije, zaključak je duge i vrlo skupe studije koju su proveli znanstvenici u Egiptu, čijeg su se primjerka dokopale brojne medijske kuće.

Formalno će studiju sutra objaviti glavni istraživač dr. Zahi Hawass, glavni tajnik Egipatskog vrhovnog vijeća za starine, a istodobno će biti objavljena i u Journal of the American Medical Association. Grupa istraživača iz Egipta, Italije i Njemačke služila se naprednim metodama DNK testiranja i kompjutorske tomografije kako bi utvrdila što je moguće više podataka o životu, podrijetlu i smrti slavnog dječaka faraona, koji je vladao od 1333. do 1324. godine prije Krista.

Genetski poremećaji i malarija

Znanstvenici su analizirali DNK uzet s 11 mumija, među njima i s Tutankoamonove, a skenirali su sve poznate mumije da bi utvrdili jesu li u rodu s Tutankamonom te dijele li zajedničke genetske poremećaje i jesu li bolovale od određenih infekcija.

"Brojni znanstvenici su pretpostavljali da je Tutankamon umro u nesreći, kao što je pad s kočije ili udarac konja ili neke druge životinje, infekcije nastale nakon frakture bedrene kosti ili ubojstva", stoji u studiji.

No, otkrilo se da je konačni uzrok smrti bila malarija, jer je genetsko testiranje pronašlo tragove parazita Plasmodium falciparum, koji često uzrokuje smrtonosni oblik malarije. Dodatna istraživanja pokazala su da je Tutankamon bolovao od nekoliko genetski prenosivih poremećaja, kao što su teška bolest kostiju i zakržljalo stopalo.

Incestuozna povijest

Dakle, Tutankamon nije bio veličanstveno lijep vladar, nego "mladi i krhki kralj koji je morao hodati sa štapom zbog nekrotične bolesti kostiju i zakržljalog stopala", stoji u studiji. Ti poremećaju vjerojatno su mu oslabili imunološki sustav, pa kad je još zaražen malarijom nakon loma noge, faraon se zdravstvenim problemima nije mogao oduprijeti.

Daljnja istraživanja otkrila su još jednu tajnu, a i razlog slabe genetske slike dječaka faraona. Njegov je otac, potvrđeno je informacijama s kromosoma Y, bio Amenhotep IV., poznatiji kao Ehnaton, faraon koji je pokušao egipatsku religiju učiniti monoteističkom. Majka mu je bila Ehnatonova sestra. Nije poznato koliko daleko u prošlost je išla incestuozna tradicija.

Većina znanstvenika je pretpostavljala da je Ehnaton bio Tutankamonov otac, ali ovo je prva službena potvrda. Identitet majke se dosad nije znao. Ehnaton je bio povijesno puno značajnija i zanimljivija figura, ali Tutankamon je postao svjetski fenomen nakon što mu je otkrivena grobnica u gotovo nedirnutom stanju.

"Nije vjerojatno da su Tutankamon i Ehnaton izgledali ženstveno ili posebno bizarno. Stari su se egipatski vladari voljeli prikazivati idealizirano", zaključuje se u studiji.