Otpad i višak hranjivih tvari škodi koraljnim grebenima
Tekst se nastavlja ispod oglasa
VODA bogata hranjivim tvarima oštećuje karipske koralje jer olakšava širenje infekcija, pokazala je studija.
Riječ je o prvom eksperimentu u oceanu koji pokazuje kako poljoprivredni otpad i kanalizacijska voda mogu uništiti koralje.
Rezultati studije, kako piše New Scientist, rasplamsat će raspravu o tome prijeti li stočarski i otpad iz prerade šećerne trske u Queenslandu relativno netaknutom Velikom koraljnom grebenu na kojemu je gotovo petina svih svjetskih koraljnih grebena.
"Otkrili smo prilično uvjerljive dokaze djelovanja hranjivih tvari. To je činjenica", rekao je voditelj studije dr. John Bruno sa sveučilišta u Sjevernoj Karolini.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Hranjive tvari možda povećavaju težinu bolesti koraljnoga grebena, ali glavni izvor epidemija i dalje je uglavnom nepoznat, kaže Bruno. U zadnjih je 20 godina zbog bolesti nestalo gotovo 80 posto karipskih koralja, ali to se dogodilo diljem svijeta, ne samo na mjestima gdje je zagađenje problem.
Bruno i drugi istraživači promatrali su dvije česte bolesti karipskoga koralja: aspergilozu, gljivičnu infekciju koja ubija mekane koralje i tzv. "yellow band disease", bakterijsku infekciju koja ubija tvrdi koralj koji gradi greben.
Vjerojatno se uzročnik bolesti hrani na višku hranjivih tvari kojih inače u tropskim vodama nema previše.
Poremećaj u ravnoteži hranjivih tvari može koralju štetiti i na druge načine. Na primjer, neki znanstvenici tvrde da hranjive tvari potiču rast alga koje onda preuzmu prostorna kojem bi inače rastao koralj.
Clive Wilkinson, stručnjak za koralje s australskoga instituta za znanost o moru u Townsvilleu izražava zabrinutost za budućnost koraljnoga grebena.
"Ružan trio bolesti, klimatskih promjena i zagađenja zajedničkim djelovanjem uništava koralje diljem svijeta. Na Velikom koraljnom grebenu još nije došlo do opće uzbune, ali zabrinuti jesmo".
(Hina) vm dgk
Riječ je o prvom eksperimentu u oceanu koji pokazuje kako poljoprivredni otpad i kanalizacijska voda mogu uništiti koralje.
Rezultati studije, kako piše New Scientist, rasplamsat će raspravu o tome prijeti li stočarski i otpad iz prerade šećerne trske u Queenslandu relativno netaknutom Velikom koraljnom grebenu na kojemu je gotovo petina svih svjetskih koraljnih grebena.
"Otkrili smo prilično uvjerljive dokaze djelovanja hranjivih tvari. To je činjenica", rekao je voditelj studije dr. John Bruno sa sveučilišta u Sjevernoj Karolini.
Bruno i drugi istraživači promatrali su dvije česte bolesti karipskoga koralja: aspergilozu, gljivičnu infekciju koja ubija mekane koralje i tzv. "yellow band disease", bakterijsku infekciju koja ubija tvrdi koralj koji gradi greben.
Vjerojatno se uzročnik bolesti hrani na višku hranjivih tvari kojih inače u tropskim vodama nema previše.
Poremećaj u ravnoteži hranjivih tvari može koralju štetiti i na druge načine. Na primjer, neki znanstvenici tvrde da hranjive tvari potiču rast alga koje onda preuzmu prostorna kojem bi inače rastao koralj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Clive Wilkinson, stručnjak za koralje s australskoga instituta za znanost o moru u Townsvilleu izražava zabrinutost za budućnost koraljnoga grebena.
"Ružan trio bolesti, klimatskih promjena i zagađenja zajedničkim djelovanjem uništava koralje diljem svijeta. Na Velikom koraljnom grebenu još nije došlo do opće uzbune, ali zabrinuti jesmo".
(Hina) vm dgk
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati