Otvorena izložba "Blagoje Bersa 1873.-1934."
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U POVODU 70. obljetnice smrti hrvatskog glazbenika Blagoja Berse, danas je u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) otvorena izložba "Blagoje Bersa 1873.-1934.", na kojoj je izložen dio glazbenog materijala iz trezora Zbirke muzikalija i audiomaterijala NSK.
Taj veliki umjetnik svojim je skladateljskim opusom, a posebno glazbenom dramom "Oganj", obilježio stvarni početak hrvatske glazbene moderne, postavši njezinim začetnikom, a zatim i promicateljem, podsjetila je voditeljica zbirke Đurđica Brezak Lugarić.
Služeći glazbi puna četiri desetljeća, stvorio je opus u kojem nekoliko djela označava vrlo visok domet hrvatske glazbene misli - antologijska solo popijevka "Seh duš dan", orkestralna apoteoza "Sunčana polja" i niz drugih.
Kao glazbeni pedagog odgojio je Rudolfa Matza, Mladena Pozajića, Borisa Papandopula, Nikolu Hercigonju, Borisa Kunca, Miroslava Spillera, Josipa Vrhovskog, Milu Cipru, Zvonimira Bradića, Ivana Brkanovića, Slavka Zlatića i druge.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Djela Blagoja Berse u posjedu su NSK od 1956., podsjetio je glavni ravnatelj te ustanove Josip Stipanov, dodajući kako su uz djela pohranjeni i dokumenti, korespondencija.
Izložbu prati katalog, koji sadrži popis svih djela, tiskanih muzikalija i zvučnih snimki.
Osim 155 glazbenih rukopisa, u katalogu je predstavljeno 36 tiskanih muzikalija i 13 zvučnih snimaka.
Taj veliki umjetnik svojim je skladateljskim opusom, a posebno glazbenom dramom "Oganj", obilježio stvarni početak hrvatske glazbene moderne, postavši njezinim začetnikom, a zatim i promicateljem, podsjetila je voditeljica zbirke Đurđica Brezak Lugarić.
Služeći glazbi puna četiri desetljeća, stvorio je opus u kojem nekoliko djela označava vrlo visok domet hrvatske glazbene misli - antologijska solo popijevka "Seh duš dan", orkestralna apoteoza "Sunčana polja" i niz drugih.
Kao glazbeni pedagog odgojio je Rudolfa Matza, Mladena Pozajića, Borisa Papandopula, Nikolu Hercigonju, Borisa Kunca, Miroslava Spillera, Josipa Vrhovskog, Milu Cipru, Zvonimira Bradića, Ivana Brkanovića, Slavka Zlatića i druge.
Djela Blagoja Berse u posjedu su NSK od 1956., podsjetio je glavni ravnatelj te ustanove Josip Stipanov, dodajući kako su uz djela pohranjeni i dokumenti, korespondencija.
Izložbu prati katalog, koji sadrži popis svih djela, tiskanih muzikalija i zvučnih snimki.
Osim 155 glazbenih rukopisa, u katalogu je predstavljeno 36 tiskanih muzikalija i 13 zvučnih snimaka.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati